"Bosansko novčarstvo srednjeg i ranog novog vijeka (1164–1689)" tom I i II naziv je nedavno objavljene knjige Amera Sulejmanagića iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo koja je rezultat dugogodišnjeg rada na analiziranju, valoriziranju i istraživanju kovanog novca u Bosni kroz prošlost.
Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju danas je predstavio 3D prikaz rekonstrukcije lica čovjeka iz perioda srednjovjekovne Bosne na bazi genetičkih informacija.
Marija, supruga grofa Ulricha X od Helfensteina iz njemačke pokrajine Švapske, je jedna od ličnosti iz srednjovjekovne Bosne o kojima se malo znalo. Kao i druge bosanske žene iz reda plemstva brak je predodredio da ode u daleku zemlju gdje je bez bližeg kontakta sa domovinom ostala do svoje smrti.
Profesor na Odsjeku za historiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu Emir Filipović u svom djelu "Bosansko kraljevstvo" detaljno opisuje ubistvo bosanskog velmože kneza Pavla Radinovića, a sada je jasno i gdje se tačno dogodio pomenuti događaj.
Nebriga prema historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine nije novost. Stećci ugrađeni u temelje šupa, zapušteni stari gradovi, neregularna iskopavanja od "entuzijasta", promocija pseudonauke su stvari na koje je javnost navikla, ali je nestanak nacionalnog spomenika novo dno.
Čajničko evanđelje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i jedini rukopis crkvenog karaktera koji se čuva u našoj zemlji. No, trenutno nije poznato gdje se nalazi ovaj spomenik kulture.
Srednjovjekovni bosanski vladar, ban Kulin 1189. godine izdao je dubrovačkom knezu povelju kojom mu je garantirao slobodu trgovine u Bosni. Povelja je izdata na današnji dan, a ovaj datum posljednjih godina naročito je eksploatisan u javnosti pa se uz ovaj dokument niže nekoliko mitova.
Bitka na Kosovu koja se odigrala 28. juna 1389. godine zasigurno je značajan historijski događaj i jedan od međaša historije Balkana. Ipak, od samog historijskog značaja bitke veći je njen mitološki značaj koji je dobila pri formiranju srpske nacionalne ideje.
Kao datum pogubljenja posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića često se uzima peti juni. Tim povodom smo razgovarali sa Dženanom Dautovićem, profesorom srednjovjekovne historije na Odsjeku za historiju Univerziteta u Tuzli.
Ovoga mjeseca u Galeriji "TAU" u održana je tribina pod nazivom "Humska zemlja i država dinastije Kotromanić", što je jedna u nizu historijskih tribina koje obrađuju bosanskohercegovačku prošlost pod vodstvom autora i predavača Ivana Prce, magistra historije i arheologije.
