U srebreničkoj opštini uzgajivači maline smanjuju površine zasađene tim bobičastim voćem i uništavaju dijelove malinjaka, zbog, kako kažu, neizvjesnosti cijene već nekoliko godina, kao i nedostatka radne snage za berbu, što je zaustavilo trend masovnog proširivanja i zasađivanja novih malinjaka, koji je bio aktuelan prije nekoliko godina na području ove, ali i susjednih opština Bratunac i Milići.

Mikro biznisi su stub bh. ekonomije i čuvari tradicije i lokalne proizvodnje. Izvor su značajnog broja radnih mjesta i njihov doprinos je ključan. Sabina Krivdić iz Visokog prva je žena u BiH sa vlastitom destilerijom.

Sočni i lagani cheesecake najbolji je desert u vrelim ljetnim danima, posebno ukoliko ga pravite od ukusnog sezonskog voća. Jedan od najjednostavnijih za napraviti svakako je onaj od malina prema receptu Gordona Ramsayja.

Bh. poljoprivredna zemljišta su mnogo manje pokrivena žitaricama nego što je to bilo prethodnih godina, a sadilo se i dosta manje povrća i industrijskog bilja. Najveći pad zabilježen je u sadnji i proizvodnji duhana, a sve je manje i malina.

Promjene u odnosu između predstavnika hladnjača i primarnih proizvođača malina i kupina bi u narednoj sezoni mogle donijeti poboljšanje perspektive proizvodnje malina u BiH.

U odnosu na prethodne dvije godine situacija s uzgojem i prodajom malina ove godine je dosta bolja. Razlog je viša cijena, ali nju prati smanjenje broja malinjaka za blizu 60 posto.

Minimalna otkupna cijena malina u Bosni i Hercegovini trebala bi iznositi 2,50 KM, saopćeno je iz kompanije Herbos Nature iz Sarajeva. Međutim, broj malinara iz godine u godinu je manji, a pad interesa javnosti uzrokovan je oscilacijama cijena u proteklim godinama te lošim vremenskim uvjetima.

Kompanija Herbos Nature iz Sarajeva, jedan od najvećih otkupljivača malina u BiH, objavila je ovogodišnju otkupnu cijenu ovog voća, ispod koje se neće ići.

Jako nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, obilnom kišom i gradom veličine oraha zahvatilo je danas Općinu Srebrenica i okolinu, pričinivši štete na voćnjacima, stambenim objektima i lokalnim putevima.

Za uzgajivače bobičastog voća u našoj zemlji dolaze bolji dani jer se situacija na svjetskom tržštu posljednjih mjeseci oporavlja. Mišljenje je ovo Aleksandra Leposavića, jednog od vodećih svjetskih eksperata iz ove oblasti koji posljednjih dana boravi u našoj zemlji.