Građani Hrvatske, godinu dana od uvođenja eura, i dalje kod kuće imaju 4,66 milijardi kuna, što znači da propuštaju da uzmu gotovo 620 miliona eura.
Nakon što je od 1. januara 2023. godine u Hrvatskoj valuta kune zamijenjena eurom, građanima u BiH koji imaju račune u toj valuti oni su automatski konvertovani, a u našoj državi više nije moguće zamijeniti kune za drugu valutu.
U hrvatskim oglasima se nakon ulaska ove države u eurozonu prodaju kovanice od 25 kuna, a koštaju više od 100 eura.
Ulazak Hrvatske u eurozonu ipak nije obradovao sve građane ove zemlje. Iako uvođenje eura kao službene valute u ovu zemlju nosi sa sobom niz pogodnosti, ipak postoji jedan broj onih kojima ovakva odluka nikako ne ide u korist.
Republika Hrvatska je 1. januara ušla u Schengen i uvela euro, čime je završen proces integracije u evropski finansijski prostor. Građani će se sigurno navikavati na novu valutu određeno vrijeme, a strahovi određenih s uvođenjem eura već pokazaju svoju opravdanost.
U Hrvatskoj, koja je ušla u Schengen i uvela euro kao valutu, građani užurbano mijenjaju kune, a policija poziva na oprez zbog moguće pojave krivotvorenih novčanica.
Hrvati će uskoro prestati koristiti kune i preći na potpuno korištenje eura, a stranica "Miris djetinjstva" emotivnom je objavom potakla mnoge korisnike Instagrama da napišu šta je za njih značila kovanica od pet kuna.
Nakon što je više od 28 godina bila u upotrebi kao službena valuta Hrvatske, kuna bi na Novu godinu trebala biti zamijenjan eurom što znači da će više od 500 miliona novčanica i 5200 tona kovanica biti uništeno.
Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU (Ecofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. januara 2023., a među njima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7.53450 kuna.
U Hrvatskoj planiraju da do 1. januara 2023. godine više od 3.000 bankomata ili 60 posto svih aktivnih isplaćuje eure, a da do 15. januara proces pebacivanja bankomata na eure bude okončan.
