Zašto dijaspora ne može u BiH dobiti stambeni kredit, u suprotnom bi svi profitirali
Želja većine bh. građana u dijaspori je kupovina stambenog prostora u domovini, ali proces kupovine kompliciraniji je nego čini u prvi mah.
Želja većine bh. građana u dijaspori je kupovina stambenog prostora u domovini, ali proces kupovine kompliciraniji je nego čini u prvi mah.
Posljednji statistički podaci iz bankarskog sektora u BiH govore kako su kamate na kredite stanovništvu porasle, a kako je cijena kapitala za privredu nešto manja. Takva kretanja u pandemiji tumače se kroz zahtjeve stranih vlasnika bankama da je poslovni rezultat jedini cilj u vrijeme krize.
Oporavak naše privrede ide sporije nego je vlast najavljivala, a primjetan je hronični nedostatak poslovnog optimizma i povjerenja. Rezultati ovoga vide se u sve slabijim makroekonomskim indikatorima, padu broja zaposlenih i poraznim podacima o punjenju budžeta.
Moratorij na kreditne obaveze produžen je za šest mjeseci, a iako je već duže aktivan dojam je da građani, ali i poslovni subjekti, još nisu potpuno sigurni šta donosi ta mjera. Neka pitanja još stoje otvorena.
Prošle sedmice objavljeni rezultati poslovanja banaka u susjednoj Hrvatskoj pokazuju da je korona-kriza već ostavila značajan trag na njihove poslovne rezultate, u prvih pola godine dobit im je prepolovljena. Sličan scenario očekuje se i s naše strane granice.
Bankarski sektor je u pandemiju i njom izazvanu ekonomsku korona-krizu ušao kao najjači dio bh. ekonomije. Vjerovatno će liderstvo zadržati i nakon ovog perioda, ali neke stvari u bankarskom poslovanju će se promijeniti.
Skraćenica "BDP" postala je dominantan alat u vokabularu političara, a ekonomski rast glavni cilj svih vlada savremenog svijeta. Takvi trendovi su već neko vrijeme prisutni i kod nas, a vrijeme koje dolazi pominjanje ekonomskog rasta ilustrovanog elegantnom skraćenicom dići će još više u hijerarhiji domaćih lidera.
Proklamovana baza ekonomskog razvoja tranzicijskih država bila je usmjerena na famozni SME sektor ili mala i srednja preduzeća. Ipak, u posljednjih dvadesetak godina teza da su našoj ekonomiji za ozbiljan ekonomski rast neophodni veliki sistemi stalno je prisutna.
Da li se glasa srcem ili pameću, strahom ili želucem, vječne su bh. dileme i teme za političke i ekonomske rasprave. U vrijeme kad korona-kriza uzima maha, a jesen bi trebala donijeti veliku recesiju, logično je da bi ekonomski "impakt" na lokalne izbore možda mogao biti najveći dosad.
U vrijeme ekonomske krize i udara na likvidnost poslovnog sektora postavlja se logično pitanje uloge bankarskog sektora te kako ga optimalno staviti u opću funkciju oporavka privrede.