|

Svijet je mislio da je Olimpijada otkazana, a nacisti su je održali iza bodljikave žice

Svijet je mislio da je Olimpijada otkazana, a nacisti su je održali iza bodljikave žice
5
D
DP
26.3.2020. u 11:21
13
komentara
5

dijeljenja
Svijet je mislio da je Olimpijada otkazana, a nacisti su je održali iza bodljikave žice
Olimpijske igre 1944. godine otkazane su zbog Drugog svjetskog rata, ali je najvažnija sportska svečanost neslužbeno održana u nacističkom ratnom logoru.
Nekoliko sedmica poslije "Blitzkriega" u kojem je Hitlerova vojska zauzela Poljsku 1939. godine, 500 poljskih časnika dovedeno je na prinudni rad blizu pograničnog gradića Woldenberga. Nacističke vlasti su naredile gradnju logora ratnih zarobljenika. Logor je završen 1942. godine i prostirao se na površini od 60 hektara. Stvoren je manji grad s vlastitom poštom koji je mogao primiti 7.000 ljudi.

Za razliku od stotina hiljada logoraša širom Evrope koji su stradali na ovakvim mjestima, poljski časnici su iza zidova Woldenberga mogli vježbati svoje tijelo i um. Igrali su nogomet, učili filozofiju, pravo i matematiku, a predavanja su držali zarobljenici koji su prije rata radili kao profesori. Igrali su u kazališnim predstavama, a svirao je i simfonijski orkestar.

Olimpijada iza bodljikave žice

Olimpijske igre 1944. godine trebale su se održati u Londonu. Otkazane su zbog Drugog svjetskog rata. Zarobljenici logora u Woldenbergu tražili su od nacista da im omoguće organizovanje vlastite Olimpijade. Mnoge od njih držao je nacionalni ponos zbog sjećanja na atletičara Janusza Kusocinskog koji je na Olimpijadi u Los Angelesu 1932. godine osvojio zlato u utrci na 10.000 metara. Bili su očajni kada su saznali da je Janusza 1940. godine zarobio i pogubio Gestapo, zbog sudjelovanja u ratu protiv nacističke Njemačke.

Časnici Trećeg Reicha su se sjetili pobjeda njemačkih sportaša na Olimpijskim igrama 1936. godine u Berlinu i odobrili su zahtjev poljskih zarobljenika. Zabranili su takmičenja u mačevanju, streličarstvu, bacanju koplja i skoku s motkom zbog sigurnosnih razloga.




Tekst Sherwina Podolskog u časopisu Međunarodnog društva olimpijskih historičara 1995. godine svjedoči da su logoraši napravili program Igara na kojem su bila ispisana imena takmičara i discipline u kojima su nastupali. Gledatelji su imali ulaznice kako bi ušli na borilišta. Pošta u kampu je printala marke s prikazom trkača koji prvi dolazi na cilj.

Dana 23. jula 1944. godine, zarobljenici su se okupili kako bi otvorili Olimpijske igre.

"Uzbuđenje u logoru bilo je nevjerovatno. Oko 6.000 muškaraca prisustvovalo je otvaranju. Vijorila se olimpijska zastava koja je u tom trenutku bila jedina na svijetu", rekao je bivši zarobljenik Arkady Verjizinsky neposredno prije otvaranja Olimpijskih igara u Atini 2004. godine.

Zastavu su napravili zarobljenici. Izrađena je od bijele tkanine i pet isprepletenih marama različite boje koje su postavljene tako da izgledaju kao olimpijski krugovi. Zastavu Olimpijskih igara su pozdravili svi - zarobljenici i nacisti.

Tokom sljedeće tri sedmice logoraši su se takmičili u nogometu, košarci, odbojci, atletici, rukometu i ostalim sportovima. Tekst direktorice Muzeja sporta i turizma u Varšavi Iwone Grys objavljen je u Olimpijskom pregledu 1996. godine i govori da je 369 zatvorenika sudjelovalo na 464 takmičenja. To znači da su se neki logoraši takmičili na više borilišta. Između sportskih događaja organizovani su kulturni događaji kao što su izložbe slika, skulptura i muzički koncerti.


Pobjednici su dobivali diplome i medalje napravljene od kartona. Samo bokserima nisu dodijeljene medalje, jer su njihova tijela bila nedovoljno spremna izdržati takmičenje. Pretrpjeli su veliki broj povreda i prijeloma. Završena je polovina od 60 predviđenih borbi, a onda je takmičenje prekinuto.

Olimpijski duh u godinama stradanja

Iwona Grys kaže da nisu samo zarobljenici iz Woldenberga organizovali sportska takmičenja koja sliče Olimpijskim igrama. Godine 1940. nacisti su zarobljene vojnike iz Belgije, Francuske, Velike Britanije, Norveške, Poljske, Rusije i Jugoslavije okupili blizu Nürnberga. Takmičenja su bila strogo čuvana tajna.

Od majice jednog zarobljenika napravljena je olimpijska zastava, a bojicama su nacrtani krugovi. Na transparentima je pisalo iz koje zemlje potiču. Zatvorenici iz Poljske, Francuske i Velike Britanije položili su zakletvu u ime sportaša čiji su stadioni ograđeni bodljikavom žicom. Tako su otvorene "Međunarodne olimpijske igre ratnih zarobljenika". Podolsky kaže da su poljski časnici održali još jednu Olimpijadu ratnih zarobljenika, tokom ljeta 1944. godine u logoru Gross Born.

Ratne strahote vratile su se brzo poslije okončanja Olimpijade. Kada su nacisti pred naletom trupa SSSR-a morali napustiti logor Woldenberg, prisilili su zarobljenike na marš dug stotinama kilometara po velikoj zimi. Htjeli su ih preseliti u drugi logor. Konačno oslobođenje ratnih zarobljenika došlo je u aprilu 1945. godine, ali su savezničke snage oslobodile samo 300 logoraša iz Woldenberga, piše History.

Obje Olimpijske zastave iz Logora u Woldenbergu i Nürnbergu su sačuvane. Čuva ih Muzej sporta i turizma u Varšavi, s ostalim predmetima logoraša. Danas svjedoče o snazi olimpijskog duha koji je opstao i tokom najmračnijih dana 20. stoljeća.
Prijavi grešku


Komentari (13)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...