Kapitenki iranske reprezentacije vlasti zaplijenile imovinu, stavili je na listu "podržavalaca neprijatelja"

Ghanbari je jedna od oko 400 osoba koje su vlasti Islamske Republike Iran tokom proteklog vikenda stavile na listu "podržavalaca neprijatelja", nakon što su ona i njene saigračice odbile pjevati državnu himnu uoči utakmice.

Iranska reprezentacija doputovala je u Australiju krajem februara, gdje je učestvovala na Azijskom kupu. Uoči susreta protiv Južne Koreje 2. marta, igračice su u tišini odslušale himnu, što je protumačeno kao vid protesta. Zbog toga su ih pojedini iranski mediji nazvali "ratnim izdajnicama".

Zbog straha od mogućih posljedica po povratku u Iran, australske vlasti ponudile su reprezentativkama azil. Ghanbari i još šest igračica u početku su prihvatile humanitarne vize, ali su ih nekoliko dana kasnije povukle.

Prema dostupnim informacijama, razlog za promjenu odluke bile su prijetnje upućene njihovim porodicama u Iranu. Kapitenka se potom vratila u domovinu zajedno s još nekoliko članica tima.

Dvije igračice, Fatemeh Pasandideh i Atefeh Ramezanisadeh, ostale su u Australiji, gdje su nastavile karijeru u klubu Brisbane Roar.

Povratak Ghanbari vlasti su ranije predstavljale kao patriotski čin, uz uvjeravanja da igračice neće snositi posljedice. Ipak, zapljena imovine predstavlja ozbiljno odstupanje od tih tvrdnji.

Mjere uključuju blokadu bankovnih računa, kao i oduzimanje pokretne i nepokretne imovine. Prema izvještajima, vlasti putem državnih registara identifikuju imovinu, nakon čega se objekti oduzimaju i često prodaju ili prenamjenjuju.

Na listi "podržavalaca neprijatelja" našle su se i brojne poznate ličnosti iz svijeta sporta i kulture, uključujući glumce, muzičare i bivše sportiste. Među njima je i nekadašnji reprezentativac Mohammad Ali Karimi.

Posebna pažnja usmjerena je i na osobe povezane s medijima Iran International i Manoto, koji djeluju izvan Irana i poznati su po izvještavanju o protestima i političkim dešavanjima u toj zemlji.

Iranske vlasti ovu akciju pravdaju primjenom zakona o pooštravanju kazni za špijunažu i saradnju s neprijateljskim državama, uz tvrdnje da je riječ o zaštiti nacionalne sigurnosti.