Nogomet
366

Intervju / Asim Bradić, nesuđeni Ibrahimovićev kondicioni trener: Naši ljudi misle da sve znaju

Razgovarao: Omar Tipura
Svijet glamura čiji su sastavni dio najveće fudbalske zvijezde uglavnom je privlačan zbog krajnjeg proizvoda koji nam se nudi - podizanja trofeja, postizanja pobjedničkog gola ili običnog posmatranja sjajne sportske utakmice. Zbog toga oči i uši obično traže glavne junake. Ovaj put, za naš portal, nije govorila sportska zvijezda, nego operativac, čovjek čije skice pomažu sportistima da postanu "lica sa naslovnih strana".

Sarajlija Asim Bradić, rođen 14. maja 1975. godine, već punih šest godina boravi u Zagrebu gdje radi kao profesor na Kineziološkom fakultetu i gdje je stekao ime jednog od najboljih kondicionih trenera na prostorima bivše Jugoslavije.

Bradić je tokom svoje karijere trenirao razne sportiste i radio za mnoge timove, odnosno sportske saveze. Igrači Dinamo Zagreba redovni su njegovi klijenti, a sarađivao je sa Mirzom Teletovićem, Amelom Mekićem, Damirom Mršićem i Dževadom Poturkom. Bio je jako blizu potpisa ugovora sa Zlatanom Ibrahimovićem, ali ponuda sadašnjeg napadača Manchester Uniteda nije odgovarala Bradiću.

Možda i najveći projekat u karijeri Bradić je imao radeći u Hrvatskom nogometnom savezu gdje je imao jedan zadatak - povećati brzinu igrača u omladinskim selekcijama. A pod njegovim nadzorom stasali su Marko Pjaca, Mateo Kovačić, Tin Jedvaj... O svemu tome Bradić je govorio za naš portal.

"Moj učitelj je Mirza Delibašić"

Prvu vezu sa sportom ostvario je u KK Bosna. Tamo je prošao sve selekcije i vjerovatno ga je ta ljubav prema košarci odvela na Fakultet sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu gdje je 1999. godine diplomirao, a 2007. godine doktorirao. Tamo je počeo raditi kao asistent Izetu Rađi, a kasnije je nastavio kao samostalni profesor. Stoga, kao akademskog učitelja ističe Rađu, a kao praktičnog i životnog legendarnog Mirzu Delibašića koji mu je otvorio mjesto trenera KK Bosna 1999. i 2000. godine.

"Delibašić me odabrao da budem trener Bosne i dvije godine sam svaki dan sjedio sa njim. Učio me o životu i o sportu. O svemu. Rađo je moj akademski trener", otvara razgovor za naš portal Asim Bradić.

A od Mirze je upijao sve...

"Ti ljudi su specifični po jednoj stvari, a to je da su jednostavniji od drugih ljudi. O Mirzi je teško reći nešto u jednoj rečenici. Kod njega nije bilo filozofije, već se sve zasnivalo na radu. To je čovjek koji je, u ono doba, trenirao i kao Dražen Petrović po pet sati. Danas toga, nažalost, više nema. Ljudi se više bave pričom i filozofijom nego radom. Kod takvih velikana je ključno rad, rad i, kada ga pitate ono treće, oni opet kažu rad. Kao i Nijemca kada pitate kako napravi fabriku, oni kažu isto", uz osmijeh govori te dodaje: "Ja često kažem da ni inteligencija nije primarna koliko su rad, upornost i cilj. Cilj je sigurno dostižan ako vjerujete u njega. Ja sam vjerovao da mogu jednog dana predavati u Zagrebu i Ljubljani, pa se desilo. Pa sam vjerovao da ću predavati u Americi. I to se desilo. Ništa nije nedostižno. Mladi koji padaju u depresije moraju samo da vjeruju."

U svojim dvadesetim i tridesetim je shvatio da će njegovo usmjerenje biti kondiciona priprema.

"Vidio sam da je kondiciona priprema smjer u kojem bi čovjek mogao pronaći svoju egzistenciju. Onda sam svu svoju energiju i edukaciju uložio u taj dio. Danas imamo potvrdu toga, a podaci govore da ova industrija kondicione pripreme više zarađuje od duhanske industrije u Americi i u zapadnim zemljama. To je posao koji sigurno neće izumrijeti, nego će se povećavati", tvrdi Bradić.

"Zlatan je stigao sa menadžerom, on je pravi as"

Održao je riječ, obećanje koje je dao sebi. Uložio je sve u kondicioni trening, vremenom stasao i tako jednog dana dobio poziv od, ni manje ni više, nego Zlatana Ibrahimovića. Međutim, Zlatanova ponuda nije mu odgovorala. Ne finansijski, nego vremenski.

"Sa Ibrahimovićem sam imao dva-tri sastanka, jedno testiranje i dva treninga. To je bilo 2011. ili 2012. godine dok je igrao u PSG-u. Ja sam bio u Švedskoj gdje sam trenirao slovensku teniserku Polonu Hercog, a angažovao me Teniski savez Slovenije. Ibrahimović je, ne znam kako, našao mene i došao je sa menadžerom. Htio je da me angažuje. Kockice se nisu posložile i nismo potpisali ugovor, jer ja sam tada upravo potpisao ugovor da idem na specijalizaciju u Ameriku, a on je tražio da sve ostavim i potpišem ugovor sa njim. Takve veličine obično imaju nekoliko ljudi oko sebe koje zaposle 'full-time'. On ima tim od pet ljudi, a ja bih bio u sklopu tog tima. Tu spada trener za kondicionu pripremu, fizioterapeut, dakle medicinsko-kondiciono osoblje. I na to sve dolazi klupsko osoblje. To su megazvijezde, a one obično imaju takve timove oko sebe", opisuje naš sagovornik.

Zlatan Ibrahimović u 35. godini pokazuje da može briljirati i u Premiershipu (Foto: EPA)
Zlatan Ibrahimović u 35. godini pokazuje da može briljirati i u Premiershipu (Foto: EPA)

Tokom svoje karijere Bradić je upoznavao vrhunske sportiste, a smatra da svi oni imaju jednu osobinu koju on naziva "pozitivnom ludošću". Jasno, Bradić takav opis koristi kao metaforu za posvećenost koju megazvijezde imaju prema svom poslu.

"Svaka zvijezda na toj poziciji je otpilike slična. Ružno je reći, ali to su obično pozitivno lude glave. Ibrahimović je čovjek kojem ništa nije teško. On je spreman napraviti još veći iskorak od onoga što je već uspio uraditi. Spreman je još tri sata uložiti na individualne treninge. To je najveća poruka mlađima, jer nedovoljno je trenirati samo u klubu. Takvi ljudi ne pitaju kako i zašto, nego su profesionalci. Takvi ljudi mnogo rizikuju. A to znači da treniraju na ivici povrede, više nego što im trener kaže. Ibrahimovićev najveći džoker je možda to što je trenirao i druge sportove. I na sve to dođe njegova građa i genetika. Onda sve kad spojite, to nije jedan faktor. To je više faktora koji čine megazvijezdu ili, ono što je Mirza Delibašić volio reći, čine jednog asa. Jer, Mirza je govorio da postoje tri kategorije sportiste - vrhunski, super sportista i as. Ibrahimović spada u asove", govori Bradić.

Iako Ibrahimović "gazi" 35. godinu života, on ne pokazuje znakove slabosti. U debitantskoj sezoni u napornom Premiershipu, Ibrahimović je postigao 13 golova i izabran je za najboljeg igrača mjeseca decembra. Gdje su granice tom čovjeku?

"Iskreno, mene od njega ništa ne može iznenaditi. Teško je procijeniti koliko može trajati. To nauka ne može procijeniti. Formalno, od 35. do 40. godine završava se karijera, ali ja sam trenirao našeg Damira Mršića koji je u 40. godini bio najbolji. Tad je završio iako je kao ponudu dobio novi četverogodišnji ugovor. To zavisi od mnogo faktora, od igrača kako trenira, kako živi, koliko profesionalno pristupa, zavisi od genetike i naravno od sreće, odnosno koliko je imao povreda", objašnjava Bradić.

"HNS me impresionirao, tražili su da povećam brzinu njihovih igrača"

Ibrahimović je Bradiću bio velika reklama iako 41-godišnji Sarajlija nije stremio ka tome. On je svoj kvalitet pokazao i prije upoznavanja sa Šveđaninom, jer je 2008. godine u saradnji sa Goranom Markovićem izdao knjigu "Nogomet - integralni kondicioni trening" prema kojoj rade mnogi treneri na ovim prostorima. Znanje, kvalitet i ogromna reputacija doveli su ga do Hrvatskog nogometnog saveza (HNS).

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

Tražio ga je "mozak" Dinamo Zagreba i HNS-a, čovjek koji se smatra jednim od najzaslužnijih za uspjehe dvije navedene institucije. Još jedan "dečko iz sjene". Zove se Romeo Jozak.

"Stigli su kao grom iz vedra neba. Pitali su me da li sam zainteresiran, a nakon što sam odgovorio da jesam, rekli su da me čekaju Davor Šuker, Zdravko Mamić i Damir Vrbanović. Inicijator je bio Romeo Jozak zajedno sa Dinkom Jeličićem, tadašnjim selektorom U20 reprezentacije Hrvatske", prisjeća se Bradić.

HNS, odnosno Jozak, tražili su Bradića da radi kao glavni koordinator konicionom osobolju u svim omladinskim selekcijama Hrvatske. Njihova ideja ga je impresionirala.

"Impresionirale su me dvije stvari. To su Dinamo Zagreb, kao klub i Romeo Jozak, čovjek čije je razmišljanje iznad sadašnjeg vremena. Organizacija u Dinamu me impresionirala, to je najperspektivniji i najmoderniji klub na ovim prostorima. Hrvatski savez me naravno impresionirao što se odlučio na takav jedan projekat, jer je preko mene uključio i fakultet te omogućio da se kondiciona priprema obavlja sistemski, a ne kao na pijaci", jasan je Bradić.

Miroslav Ćiro Blažević jedne je prilike u serijalu "Lopta" koji je emitovala Al Jazeera Balkans, govoreći o tipu igrača s kakvim je poželjno raditi, šeretski kazao: "Daj mi brzog i hrabrog. Ovo drugo ću ga naučiti." Brzina. To je ono što su u HNS-u tražili od Bradića koji je sa ovom krovnom kućom hrvatskog nogometa sarađivao 2012. do 2014. godine.

"Glavni cilj svih sportova je da budete brži, jer brži pobjeđuje. Tako da je cilj cijelog projekta bio da svi omladinski reprezentativci budu brži. Eh, sad bismo dva dana mogli pričati o tome kako se to postiže. To je bio moto, a to je u Engleskoj, Americi, svuda. Barcelona je to demonstrirala", govori Bradić.

"Problem ovih prostora je što ljudi misle da sve znaju"

Ideja HNS-a je genijalna, a daje odlične rezultate. Svima je poznato gdje sve igraju igrači koji odlaze iz Dinama, ali i generalno iz Hrvatske. Posebno oni koji su standardni u reprezentativnim selekcijama. Stoga se postavlja pitanje zašto u Bosni i Hercegovini nema takve ideje, takvog sistema.

Marko Pjaca (plavi dres Hrvatske) u duelu sa Gerardom Piqueom (Španija) na Euru 2016. (Foto: EPA)
Marko Pjaca (plavi dres Hrvatske) u duelu sa Gerardom Piqueom (Španija) na Euru 2016. (Foto: EPA)

"Nije nemoguće da Bosna isto učini. Stvar je u ideji. Nisu to veliki novci. To je stvar sistema. Zemlje sa ovih prostora imaju problem što ovdje sistem ne može da živi, jer svi misle da sve znaju. Druge zemlje tako ne funkcionišu, mislim na zapadne. Ja sam u ovom projektu tačno znao šta je moja obaveza i u tuđe stvari se ni sekunde nisam smio petljati. I u Hrvatskoj je ovaj sistem imao velikih poteškoća zbog mentaliteta. Zbog toga što svako misli da sve zna. Kada odete u Ameriku, onda vam oni kažu: 'Ne možemo kod vas da radimo, jer kod vas ne može opstati sistem. Vi sve znate, šta ćemo vam mi?' U Hrvatskoj je opstalo jer je bilo pod vodstvom dobrih ljudi poput Romea Jozaka koji je školovan vani. On je bio UEFA-in predavač", kazao je Bradić.

Priča o nedostatku sistema nije se zaustavila na projektu HNS-a. Bradić je poentirao nečim što se čini kao bolna istina.

"Ovdje je puno ljudi koji su odlični, ali se pokažu tek kada odu vani, a ovdje ih ne možemo prepoznati. Trebamo voditi računa zbog čega je to tako", zaključuje Bradić.

Osim rada na fakultetu i sa sportistima, Bradićev stalni posao je i rad u MBS-u (Movement Balace System) u Zagrebu. U opisu na zvaničnom sajtu stoji da je to "revolucionaran sistem vježbanja koji obuhvata sve tehnologije treninga, a temelji se na dijagnostičkim metodama odnosno procjeni funkcionalnosti pokreta." Upravo će o tim stvarima Bradić govoriti u martu 2017. godine kada će održati seminar u Sarajevu koji organizira fitnes studio "Transform" koji radi sa rekreativcima i sportistima.

"To je ideja mojih bivših studenata odavde iz Sarajeva. Oni su meni slali upite da dođu posjećivati moje radionice u Zagrebu. Onda su došli do ideje da to organizujemo u Sarajevu. Riječ je o fitness studiju 'Transform'. Oni su organizatori, a na seminar mogu doći sportski treneri, kondicioni treneri, fitnes treneri i fizioterapeuti, a mogu doći i vježbači, odnosno rekreativci. Glavna tema je funkcionalni trening, jer je to trend, a trendove treba pratiti. To je klasični trening za unaprjeđenje zdravlja. U sportu to smanjuje povrede, u fitnesu to povećava nivo zdravstvenog statusa i za kondicionog trenera to pomaže da napravi optimalni plan za tim ili svog sportistu. Mislim da je ovo dobra ideja, jer će se realizovati prvi put. Željeli bismo da seminar vremenom poraste. Prvi put ću samo ja biti predavač, a vremenom namjeravamo dovoditi mnoge druge trenere iz cijelog svijeta", kazao je za kraj razgovora za Klix.ba Asim Bradić.