Tehnologija
0

Wikipedia - izbliza i lično

Sarajevo-x.com
Wikipedia je jedna od onih revolucionarnih pojava na internetu, kao što su Google, YouTube, Amazon ili MySpace. Oni su napravili nešto pravo na webu i promijenili internet. Do kada će to biti tako?

Wikipedia nije na prodaju

Ako čekate da Wikipedia bude prodana prijateljski nastrojenom internetskom gigantu (Google), čekate uzalud. Wikipediju pokreće Fondacija Wikimedia koja se finansira donacijama i grantovima. Misija je ponuditi besplatno znanje čitavoj planeti.

Njihov rad pripada svima

Wikipedia se ugledala na GNU/Linux i Mozillu Firefox, te ne želi ograničenja koja nosi tradicionalni zakon o autorskim pravima. Umjesto toga, oni koriste "free content license"- što znači da su svi tekstovi i slike uvijek slobodni za kopiranje, mijenjanje i redistribuciju. Pod uslovom navođenja izvora i daljnjom besplatnom redistribucijom.

Wikipedia govori bosanski...

…i otprilike još 250 jezika. Istina, od toga na samo 60 jezika ima više od 10.000 članaka.

Ništa se iz Wikipedije ne briše

Wikipedia pamti sve promjene napravljene u nekom članku. Kada neko edituje stranicu, ona postaje kopija koja je dostupna svima. No stara verzija je još uvijek tu. Ako vam se čini da je neko loše editovao članak, potražite link u doljem lijevom uglu i kliknite na njega da vidite staru verziju.

Kvaliteta je bitna

Wikipedia ima razne polise za kontrolu kvaliteta. Zato su tu urednici. Oni mogu pratiti promjene, nadgledati specifične teme, označavati sporne članke i raspravljati o eventulanim problemima. Problematične stranice obrišu, a one kvalitetne dobiju status glavnog članka (Feature Article).

Wikipediji ne morate vjerovati

Zbog prirode svog nastanka, logično je da će se na Wikipediji nači neki vrhunski napisani članci, kao i posljednje smeće. Cilj je da omjer dobrih i loših bude u korist ovih prvih. Ipak, Wikipedija je enciklopedija, a ne izvor.

Wikipedia nije sama

Ona je dio rastućeg pokreta za Besplatno znanje te širenje nauke i spoznaja. Fondacija Wikimedia ima 8 sestrinskih projekata.

Wiktionary (riječnik), Wikisource (biblioteka izvornih dokumenata), Wikimedia Commons (muzika, audio i video zapisi, slike), Wikibooks (kolekcija knjiga i uputstava), Wikiversity (interaktivno učenje), Wikinews (eksperimentalno gradsko novinarstvo), Wikiquote (kolekcija citata), i Wikispecies (imenik svih živućih vrsta).

Kao i Wikipedia, svi projekti su besplatni i otvoreni za kontribucije

Wikipedia je samo sakupljač

Članci u Wikipediji nisu potpisani, nego su rad volontera. Nije bitno jeste li vrhunski profesor ili student. Članci koje dodate neće se suditi prema tutuli, nego po kvalitetu. Za sve važnije tvrdnje mora postojati naveden izvor. Urednicima nije dozvoljeno da sami izvode zaključke.

Direktori

Fondaciju Wikimedia vodi direktorski odbor. Zaposlenici fondacije i direktori, nemaju veze sa uređivanjem sadržaja. Osnivač Jimmy Wales, zbog svog autoriteta, ponekad pomogne kao arbitar u nekim pitanjima što se engleske Wikipedije tiče.

Wikipedia je vječna

Barem je to ideja, da Wikipedia bude tu još stotinama godina. Srž svega je znanje. Wikipedia smatra svojom obavezom da podijeli svo znanje koje prikupi sa ostatkom svijeta.

www.wikipedia.org