Vesa Juvonen je posao dobio i zbog onoga što je radio vikendom: Kako je promijenio Mircrosoft iznutra

Organizira se od 2012. godine, a njegovi tvorci su Nenad Deda Trajkovski i Toni Frankola iz Hrvatske te Adis Jugo iz Njemačke. Iz godine u godinu se poboljšava, što podrazumijeva i eminentne govornike iz cijelog svijeta. O značaju Adriatics Tech Summita govori i to da se broj njegovih učesnika broji u nekoliko hiljada.

To je slučaj i ove godine, kada će jedan od govornika biti glavni menadžer proizvoda u Microsoftu Vesa Juvonen iz Finske. Dio je tima za platformu Microsoft 365, koja je Microsoftova cloud platforma, kojom su objedinjene posljednje verzije aplikacija Word, Excel, PowerPoint i Outlook.

U platformu je integrirana umjetna inteligencija (AI), a dostupna je preko pretplate. Ima stotine miliona pretplatnika.

Juvonen kao višegodišnji Microsoftov zaposlenik je među zaslužnima za PnP (Patterns and Practices), tj. za to što je Microsoft omogućio da svaki programer u svijetu može doprinijeti razvoju Microsoft 365. Dakle, bio je jedan od onih koji je promovirao open-source dijeljenje koda, skripti i najboljih praksi.

Juvonen je u intervjuu za Klix.ba govorio o svojoj karijeri, kako je biti među najodgovornijima za nešto što koriste stotine miliona, doprinosu Finaca tehnološkom razvoju, utjecaju umjetne inteligencije na rad kao takav i Adriatics Tech Summitu.

Da li je istina da je Microsoft zapravo vas pozvao da radite za njih, umjesto da ste konkurisali za posao u ovoj kompaniji? Šta ste radili, pa ste privukli Microsoftov interes?

Da, na neki način jeste bilo tako. Dva su ključna trenutka u mojoj karijeri, koja su inicirali drugi ljudi. Kada sam 2006. aplicirao da budem konsultant Microsoft Finska, nekoliko mojih bivših kolega, koji su se ranije pridružili Microsoftu, inicirali su moj prelazak.

To je bilo vrijeme pisanja kodova i kreiranja komercijalnih usluga u on-premises okruženju (softver i podaci su fizičkom serveru u prostoru onog koji ga koristi, a ne u "oblaku").

Prava promjena za mene se dogodila zahvaljujući materijalu za obuku, koji sam kreirao za SharePoint 2007, prvobitno lokalno, u slobodno vrijeme, a zatim sam ga ponudio svima na besplatno korištenje.

Taj materijal je "procurio" i počeo se koristiti globalno. Microsoftov marketing proizvoda u konačnici me angažovao da radim za njih na ažuriranjima SharePoint 2007, 2010, 2013, kao i za SharePoint Online.

Uvijek sam bio veliki pobornik da se nekom pomogne na njegovom putu učenja novih stvari, tako da je kreiranje materijala za obuku za mene bilo sasvim prirodno.

To je u početku bilo nešto što sam radio za vlastitu korist, zatim je dobilo vanjsku upotrebu i na kraju sam postao odgovoran za kreiranje materijala za nove glavne verzije proizvoda, kao što je bio SharePoint 2013, pokrivajući pitanja i za profesionalce iz informaciono-tehnološkog (IT) sektora i za programere. Sve je počelo od jednostavnog koraka - dijeljenja znanja.

Za mene je ovo sjajan primjer šta mentalitet otvorenog koda (open-source) i krilatica "dijeljenje je briga" (sharing is caring) znače u praksi i kako to može koristiti drugima.

Radio sam i kao SharePoint Ranger u Evropi, što je značilo da bih, kad god bi neki od Microsoftovih velikih klijenata imao poteškoće, bio poslan tamo da riješim probleme i upravljam očekivanjima na nivou uprave (CxO level). To je dovelo do toga da me Microsoftov odjel za proizvode u Redmondu pozove da im se pridružim.

Iako mnogo radim i mnogo putujem, oduvijek sam bio prilično porodično orijentiran, tako da prilika za preseljenje u Redmond i Sjedinjene Američke Države za mene nije bila opcija iz više razloga.

Srećom, to nije bio problem i 2014. počeo sam raditi kao jedan od prvih "remote" zaposlenika (rad na daljinu) u našoj organizaciji. Do tada sam se već dokazao kao osoba od povjerenja i pouzdan radnik, koji može dati najveću vrijednost kompaniji kada ga ostave samog, u dobru i u zlu.

Da li bi Vesa Juvonen bio to što jeste da nije bilo Nokije?

Nokia u mom slučaju nije igrala toliko veliku ulogu jer nikada nisam radio s njima direktno, pa čak ni indirektno. Oni su zasigurno imali ogroman utjecaj na povećanje fokusa na tehnologiju u Finskoj i zapošljavali su mnogo ljudi, što je direktno utjecalo na rast lokalnog ekosistema.

Kako je to biti jedna od osoba odgovornih za Microsoft 365 - uslugu koju koriste stotine miliona ljudi, gdje čak i mala greška može poremetiti njihovu svakodnevicu?

Korištenje Microsofta 365 je masovno i nevjerovatno je vidjeti da vaše usluge koriste milioni ljudi širom svijeta. Na individualnom nivou to nije nešto o čemu toliko razmišljate.

Rekao bih da je to i dalje normalan tehnološki posao s potpuno normalnim ciljevima održavanja sistema, ali su razmjere na drugom nivou, pa morate razumjeti utjecaj svojih postupaka.

Microsoft ima odlične kontrolne tačke (quality gates) i procese kako bismo minimizirali utjecaj grešaka na korisnike. Ipak, svi smo mi ljudi i povremeno se svima događaju propusti. Osim toga, postoje izvrsni procesi učenja iz grešaka ili poremećaja u radu.

Da li je posao drugačiji ako imate 100 ili 100 miliona krajnjih korisnika - zapravo, i ne toliko. Ne biste smjeli dopustiti da vas razmjere zaslijepe. Posao se svodi na to da osigurate da se kupcima sviđaju proizvodi i usluge te da žele biti vaši klijenti.

Kako ste uspjeli uvjeriti Microsoftovo rukovodstvo da je otvoreni kod (open source) budućnost kompanije, posebno s obzirom na to da je to rukovodstvo u prošlosti bilo izrazito neprijateljski nastrojeno prema njemu? Jeste li se ikada plašili da bi vam Microsoft mogao pokazati "izlazna vrata" zbog takvih rizika?

U mom slučaju je priča malo drugačija jer naš otvoreni kod nikada nije bio odluka "od vrha prema dolje" (top-down) da se počne s investiranjem. To je zapravo bilo nešto što je u Microsoftu počelo kao inicijativa "iz baze" (grass-root effort), pružanjem primjera koda, alata i smjernica za ekosistem, što se prvobitno radilo navečer i vikendima.

Uvjeriti rukovodstvo da finansira otvoreni kod je teško, posebno unutar kompanije koja ranije nije imala takvu kulturu.

Zato je naš rad počeo s prilično skromnim ciljevima - jednostavno smo željeli pružiti primjere koda i smjernice, kako bismo pomogli klijentima i partnerima da postignu više, ali uz manje truda. Nikada nije postojao cilj da se od toga napravi karijera ili da se naprave open-source alati, koje će koristiti desetine miliona korisnika.

No, Microsoftovo rukovodstvo je taj početni rad vidjelo kao nevjerovatno vrijedan dok su klijenti počinjali svoju tranziciju sa on-premises rješenja na cloud, što je rukovodstvu bilo opravdanje da obezbijedi određena sredstva za taj rad, omogućavajući još više scenarija i mogućnosti.

Na kraju je to preraslo u postojeći model s pozivima zajednice (community calls), alatima otvorenog koda, razvojnim alatima (SDK), primjerima koda i još mnogo toga.

Ako iz ovoga postoji jedna ključna lekcija, to je da smo uspjeli dokazati naš način razmišljanja, kroz ono što smo sami radili, te smo stvorili model u koji se klijenti i partneri mogu uključiti uz dosljednu komunikaciju i uvažavanje postignuća.

Ključ je u dosljednosti jer se njome gradi povjerenje i omogućava stvaranje tima istomišljenika unutar kompanije, koji žele da drugi uspiju.

Teško mi je zamisliti uspješne modele otvorenog koda ako je koordinacijski tim u tome prvenstveno zbog novca ili poslovne vrijednosti. Posjedovanje ispravnog mentalnog sklopa, usmjerenog na pomaganje drugima, ovdje je zasigurno presudno.

Da li su Finci najzaslužniji za demokratizaciju globalne tehnološke industrije i za spoznaju da bi sama industrija od demokratizacije imala čak i veće finansijske koristi nego ranije?

Sjajni primjeri inovacija iz Finske su Linux i Git, koji su potekli od Linusa Torvaldsa, i postigli su nevjerovatan uspjeh širom svijeta jer se njima demokratizirala tehnologija.

Mislim da finski mentalitet ima ogroman utjecaj na ovakav način razmišljanja u dvije ključne oblasti.

Prvo, prirodno želimo da brinuti se o drugima u selu, tako da cilj nije nužno lična korist, već zajedničko dobro. Pobrinimo se za svakoga u našem selu jer će to svima nama koristiti, a onda i drugi u selu mogu doprinijeti svojim vremenom i vještinama istom cilju.

Druga ključna tačka je istrajnost i snaga nastaviti gurati i ne odustajete pred prvim preprekama. U Finskoj se to zove "Sisu", što nema direktan prijevod na druge jezike. No, svodi se na to da nastavite gurati stvari za koje smatrate da su ispravne i kojima ste se posvetili.

S obzirom na sav posao koji je do sada uradila open-source zajednica, izabrali smo modele kojima se svima može pomoći i finansijski, a što ste više uključeni, možete više profitirati.

Da li su fizička, prirodna i ekološka ograničenja cloud tehnologije postala veći izazov od hakerskih napada?

Očigledno je mnogo različitih perspektiva o ovim temama, ovisno o stručnosti osobe. Korištenjem centraliziranih pružatelja usluga u oblaku, možemo se fokusirati na investicije u sigurnost jer pružatelji usluga obično koriste slične, dokazane industrijske standarde za osiguranje svog okruženja.

Ovo je zasigurno mnogo sigurnije nego da svaka kompanija ima svoje fizičke podatkovne centre, koji imaju različite standarde i obrasce.

Gigantske kompanije (hyper-scaler) ili pružatelji usluga u oblaku obično imaju i znatno više resursa da svoje okruženje ažuriraju u skladu sa svim novim saznanjima u oblasti sigurnosti.

Hoće li ljudi u slobodno vrijeme specifičnim aktivnostima vježbati svoj mozak kako bi ga održali vitalnim, a usljed nedostatka mentalne aktivnosti na poslu, zbog umjetne inteligencije? Drugim riječima, hoće li AI zaista preuzeti poslove koje radimo?

Veliki sam pobornik teorije da će AI u narednim godinama biti fundamentalno prisutan svuda, na sličan način na koji su danas svi uređaji povezani na internet, ali on neće preuzeti ljudske poslove. On mijenja poslove i pruža viši nivo apstrakcije u radu koji radimo, ali ne čini ljude suvišnim.

Gledajući historiju, bilo je brojnih fundamentalnih poremećaja usljed kojih je poruka uvijek bila ista, i to od industrijalizacije do uvođenja osobnih računara. Ljudi će i dalje biti potrebni, ali jednostavan rad se može prepustiti umjetnoj inteligenciji.

Fabrike su nekada zapošljavale milione ljudi, a sada ih je većina automatizirana robotima, umjetnom inteligencijom. To je odličan primjer evolucije rada, ali potreba za ljudima nije nestala, ona se promijenila.

Skloni smo precijeniti utjecaj kratkoročno, a potcijeniti utjecaj dugoročno. Već smo trebali imati leteće automobile, porodične robote i mnogo toga drugog, s obzirom na ranija predviđanja. To je znak precjenjivanja - vidimo kuda idemo, ali je teško predvidjeti brzinu kojom ćemo stići, kao i kakav je stvaran ekonomski i sociološki utjecaj tih promjena.

Ohrabrujem sve da prihvate promjene tako što će biti u toku s mogućnostima, ali i da budu realni u svojim očekivanjima.

Što se tiče vaše navike da na bini hodate bosi ili u čarapama, da li je to vaš način fizičkog "uzemljenja" u svijetu koji je sve digitalniji i apstraktniji?

Zaista je riječ o uzemljenju, ali i o tome da budem opušteniji na bini. U Finskoj ne nosimo cipele u svom domu, pa to ima veze s tim da se osjećam prisutnije u prostoriji bez obuće. Osim toga, to mi daje slobodu da radim "šašave" stvari, poput skakanja na sto ili sa stola, ako se ukaže prilika.

Kakva su vam očekivanja od Sarajeva i mislite li da je korisno da se velike tehnološke konferencije povremeno izmjeste iz uobičajenih tehnoloških centara?

Definitivno bih volio vidjeti da veće konferencije probaju različite lokacije, gdje god je to moguće. Do Sarajeva je lako doći preko konekcija iz centralne Evrope, pa bih volio vidjeti više većih događaja u manjim zemljama jer bi to pružilo više raznolikosti i samim učesnicima.