Stari sovjetski satelit se raspao u orbiti, eksperti upozoravaju na zabrinjavajući trend

Kompanija LeoLabs, koja se bavi praćenjem i analizom situacije u svemiru, otkrila je "događaj koji je rezultirao nastankom svemirskog otpada" na poznatoj orbitalnoj lokaciji sovjetskog meteorološkog satelita Meteor 2-7, dok je on prolazio iznad jednog od njihovih objekata u Zapadnoj Australiji. Kompanija je saopćila da je u blizini letjelice, lansirane 1981. godine, detektovano nekoliko desetina fragmenata.

Raspad satelita Meteor 2-7 uslijedio je nakon nekoliko drugih slučajeva fragmentacije satelita tokom proteklih mjeseci, uključujući američki špijunski satelit USA 32 iz vremena Hladnog rata, za koji je u septembru 2026. godine potvrđeno da se raspao.

"Ovo je posljednji u nizu događaja kojima svjedočimo u proteklih šest mjeseci. Zajedno, oni ukazuju na zabrinjavajući trend kada je riječ o sigurnosti i zaštiti svemirskog prostora te naglašavaju ključnu potrebu za kontinuiranim praćenjem", navela je kompanija LeoLabs na društvenoj mreži X.

Stručnjak za orbitalni otpad Jim Shell istakao je na društvenoj mreži X da se Meteor 2-7 prethodno raspao u martu 2004. godine. Shell je dodao da se ovaj događaj dogodio na visini od oko 855 kilometara, gdje je, kako je naveo, "prostorna gustina svemirskog otpada najveća".

Osim raspada satelita USA 32 u septembru, prema podacima kompanije LeoLabs, u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO) krajem augusta 2026. godine raspalo se i tijelo kineske rakete. Nešto više od četiri mjeseca ranije, fragmentacija je zabilježena i kod jednog SpaceX-ovog satelita Starlink.

U januaru 2026. godine raspao se i ruski satelit namijenjen inspekciji drugih satelita, iako se to dogodilo u znatno višoj geostacionarnoj orbiti.

Stručnjaci već godinama upozoravaju da sve veći broj satelita koji se postavljaju u orbitu povećava rizik od sudara i događaja koji rezultiraju fragmentacijom, što bi moglo pokrenuti lančanu reakciju. Kako se sve više satelita raspada, nastaje sve više komada svemirskog otpada, koji potom mogu ugroziti druge svemirske letjelice.

Podaci potvrđuju opravdanost ovih upozorenja. Evropska svemirska agencija (ESA) izvijestila je 2005. godine da prati oko 16.000 komada svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti. Kada je 2026. godine objavila iste podatke, ESA je pratila više od 44.000 komada, što predstavlja povećanje od oko 180 posto. Iako je većina tih fragmenata veoma mala, velike brzine kojima se kreću u orbiti znače da nose mnogo energije, zbog čega mogu izazvati ozbiljnu štetu ako i kada udare u svemirske letjelice.

Međutim, rizik ne predstavlja samo svemirski otpad. Sateliti često moraju izvoditi manevre izbjegavanja drugih satelita, posebno zato što niska Zemljina orbita postaje sve zagušenija. Prema podacima koje je SpaceX objavio u polugodišnjem izvještaju dostavljenom američkoj Federalnoj komisiji za komunikacije (FCC) ranije ove godine, svaki satelit Starlinka izveo je više od 40 manevara izbjegavanja godišnje u periodu od 1. juna 2025. do 31. maja 2026. godine kako bi izbjegao svemirski otpad ili druge svemirske letjelice.

Neki stručnjaci smatraju da je samo pitanje vremena kada jedan od tih manevara neće biti uspješan.

Uprkos sve zabrinjavajućim podacima i upozorenjima stručnjaka, privatne kompanije i vlade širom svijeta nastavljaju planirati lansiranje desetina hiljada novih satelita godišnje u okviru ogromnih megakonstelacija. SpaceX je, naprimjer, u više navrata saopćio da želi postaviti milion satelita namijenjenih podatkovnim centrima u orbitu.

Već smo vidjeli i da sve veća količina svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti ugrožava astronaute.

U februaru 2026. godine Kina se suočila s kratkotrajnom vanrednom situacijom na svojoj svemirskoj stanici Tiangong, kada je svemirska letjelica namijenjena povratku trojice astronauta, odnosno njihov "čamac za spašavanje", oštećena komadom svemirskog otpada, zbog čega više nije bila sigurna za povratak na Zemlju. Trojica kineskih astronauta, poznatih i kao tajkonauti, ostala su bez letjelice za povratak na 10 dana.