Ženeva
0

Pokvario se gigantski akcelerator

FENA
Foto: AFP/File
Foto: AFP/File
Gigantski akcelerator izgrađen u Ženevi, koji su prije deset dana naučnici pustili u pogon kako bi eksperimentalno bio izveden "Veliki prasak" radi mogućeg objašnjenje nastanka svemira, morao je zbog oštećenja da bude isključen, saopćila je danas Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN).

Eksperti sada utvrđuju stepen oštećenja Velikog hadronskog sudarača (LHC-Large Hadron Collider), smještenog na 100 metara ispod švicarsko-francuske granice, objavile su svjetske novinske agencije.

Prema saopćenju CERN, za sada nije moguće govoriti o tačnim uzrocima kvara, ali se čini da je do njega doveo pogrešan električni spoj između dva magneta, koji je prouzrokovao gubitak helijuma neophodnog za hlađenje akceleratora.

Do takvih kvarova, kako je istaknuto, dolazi često kod raznih vrsta ubrzavača čestica, ali je u slučaju LHC to kompliciranije, jer se radi o ogromnom uređaju, smještenom u 27 kilometara dugom kružnom tunelu, koji radi maksimalne efikasnosti mora da ima toplotu blisku apsolutnoj nuli.

Otopljavanje gigantskog akceleratora, koje je neophodno radi opravke kvara, trajat će najmanje nekoliko sedmica, a poslije otklanjanja kvara uređaj će ponovo morati biti ohlađen na potrebnu temperaturu, pa se spominje pauza od dva mjeseca.

CERN je još u četvrtak saopćio da je poslije uspješnog starta akceleratora, zbog kvara na transformatoru u sistemu za hlađenje, LHC morao biti zaustavljen, ali se poslije promjene tog dijela i kasnijih dodatnih kontrola pokazalo da je problem mnogo obimniji nego što se prvobitno mislilo.

Ovaj projekt je, izgleda već na samom početku suočen sa problemima. Samo tri dana posle puštanja u pogon, hakeri su provalili u kompjuter CERN što je izazvalo zabrinutost u pogledu sigurnosti najvećeg naučnog eksperimenta u historiji.

Neki fizičari su, pak, izrazili bojazan da bi, u slučaju da nešto krene loše naučnici u CERN mogli stvoriti 'crnu rupu' koja će progutati Zemlju. Drugi, međutim, među kojima je i britanski astrofizičar Stiven Hoking smatraju da postoji manje od jedan posto vjerovatnoće da uređaj proizvede crne rupe, a ako nekim slučajem one i nastanu, nestat će u djeliću sekunde pre nego što naprave štetu.

U ovaj projekt vrijedan devet milijardi dolara, bilo je uključeno 7.000 fizičara.