Novi dronovi bi mogli pokriti više od 98 posto okeana do 2028. godine

Većinu podataka o okeanima prikupljaju uređaji u okviru programa Argo, odnosno međunarodne saradnje pokrenute 1999. godine, koja širom svijeta koristi 4.000 plovaka za prikupljanje podataka. Većina Argo dronova spušta se na dubine između 2.000 i 4.000 metara, ali 10 posto zagrijavanja okeana odvija se ispod tih dubina, što predstavlja veliki nedostatak u prikupljanju podataka.

Ove godine je francuska državna agencija za okeane I objavila da su njena dva prototipa Deep-6000 obavila pet zarona do dubine od 6.000 metara između 11. januara i 2. februara ove godine, prikupljajući ključne podatke o abisalnoj zoni. Ove uspješne misije učinile su Francusku trećom zemljom na svijetu, nakon Kine i Sjedinjenih Američkih Država, koja je razvila Argo plovke sposobne da dosegnu ove dubine.

Ifremer je saopćio da će se do 2028. godine postojećoj međunarodnoj floti od 4.000 uređaja predvođenoj programom Argo pridružiti još 30 plovaka za velike dubine, što će istraživačima omogućiti da istraže više od 98 posto okeana.

Sjedinjene Američke Države trenutno koriste više od 100 plovaka za velike dubine, dok ih Kina koristi više od 30.

Više od 90 posto okeana smatra se dubokim okeanom, odnosno područjem koje doseže dubinu od 200 metara ili više, a od čitavog okeana istraženo je svega pet posto. Nedostatak istraživanja najdubljih dijelova okeana, odnosno abisalnih zona, uglavnom je posljedica tehničkih ograničenja. Na tim dubinama okean vrši ogroman pritisak na opremu, što je približno jedna atmosfera na svakih 10 metara dubine. To znači da je na dubini od 6.000 metara pritisak približno 600 puta veći nego na nivou mora.

"Glavni izazov bio je osmisliti sistem koji može izdržati pritisak u dubokom moru, biti energetski samostalan kako bi ostao u funkciji sedam godina i istovremeno zadržati troškove pod kontrolom", rekao je Xavier André, šef razvoja tehnologije profilera u Ifremeru.

Kako bi izdržao ogroman pritisak, Ifremer je izradio trupove svojih prototipa Deep-6000 od kompozitnih materijala, umjesto od čistog titanija. Uređaji su teški oko 40 kilograma, što je približno dvostruko više od tipičnog Argo plovka i omogućava im da bolje podnesu ekstremni pritisak.

Misije ovih Argo uređaja odvijaju se u ciklusima od deset dana: plovak se spušta s broda do dubine "drifta" na kojoj ostaje devet dana, a zatim se spušta još dublje, do "profilne" dubine na kojoj provodi približno tri sata. Plovak se potom vraća na površinu, gdje podatke koje je prikupio šalje satelitu. Ovaj proces se ponavlja sve dok se baterija ne isprazni, obično nakon oko 150 ciklusa tokom perioda od tri do pet godina.

Plovci prikupljaju podatke o salinitetu vode, temperaturi, kisiku i pritisku kako bi naučnicima u meteorološkim i klimatskim centrima pomogli da bolje razumiju ponašanje okeana dok klimatske promjene zagrijavaju vode. Podaci programa Argo mogu se koristiti za poboljšanje prognoza velikih klimatskih fenomena poput monsuna, zagrijavanja okeana, porasta nivoa mora i cirkulacije okeana. Postojećih 4.000 plovaka širom svijeta godišnje napravi više od 100.000 profila temperature i saliniteta, a svi podaci programa Argo besplatno su dostupni na internetu za pristup i korištenje.

Virginie Thierry, okeanografkinja u Ifremeru, rekla je u saopćenju za javnost da će novi Deep-6000 plovci omogućiti francuskoj organizaciji da prati zagrijavanje okeana sve do abisalnih dubina.

"Također ćemo moći dobiti informacije o cirkulaciji dubokih dijelova okeana što doprinosi skladištenju klimatskih signala poput toplote i ugljika u dubokom okeanu, kao i unapređenju modela za predviđanje stanja okeana. Argo je primjer zaista izuzetne međunarodne saradnje, u kojoj učestvuje više od 60 zemalja", rekla je Thierry.