Svemirske letjelice putovat će više od 112 milona kilometara do najmanje 'gostoljubivog' prostora u našem solarnom sistemu, gdje su temeprature toliko visoke da mogu istopiti metal, a magnetna polja toliko jaka da mogu uništiti sve ljudske tvorevine.
Naučnici se nadaju da će im ova misija pomoći da dobiju odgovore na dugu listu pitanja, uključujući i odgovore na pitanja šta uzrokuje solarne vjetrove i sunčeve pjege.
Prva misija nazvana 'Solar Orbiter' koju predvodi 'European Space Agency' (ESA) kružit će oko sunca kako bi naučnicima omogućila pogled na njegove polove, koji do sada još uvijek nisu viđeni, a početak se očekuje 2017. godine
Letjelice obložene sa 40 centimetara debelim zaštitnim slojem koji će ih štititi od sunčeve toplote kružit će oko Sunca na udaljenosti od 30 miliona kilometara.
Zahvaljujući ovoj misiji snimitt će se najdetaljnije fotografije Sunca, a istovremeno će se mjeriti i emisija čestica, te magnetno polje.
Druga misija koju priprema NASA nazvana 'Solar Probe Plus' ući će u vanjsku sunčevu atmosferu, nazvanu corona, i letjelt će samo 7 miliona kilometara od sunčeve površine.
"Sunce je glavni izvor našeg života i utječe na nas na mnoge načine, te bi radi toga moralo biti istraženo", kazao je profesor Richard Harrison jedan od glavnih predlagača ovih misija.
Do sada Suncu je najbliža bila letjelica 'Helios' koja je u svemir lansirana 1970. godine, približivši se ovom nebeskom tijelu na 45 miliona kilometara.
