Latvijski startup gradi sistem za proizvodnju električne energije na Mjesecu, koristi nuklearni otpad

Kompanija je prikupila 350.000 eura predfinansiranja i osigurala dodatnih 580.000 eura javnih ugovora i grantova kako bi tehnologiju približila komercijalizaciji.

Sistem pretvara toplotu iz radioaktivnog raspada u električnu energiju. Izvor toplote dolazi od radioizotopa ekstrahovanih iz komercijalnog nuklearnog reaktorskog otpada, prvenstveno americijuma-241.

Za razliku od tradicionalnih radioizotopskih termoelektričnih generatora (RTG), koji se oslanjaju na termoparove za pretvaranje toplote u energiju, Deep Space Energy tvrdi da njegova arhitektura značajno poboljšava efikasnost goriva.

Prema riječima osnivača i izvršnog direktora Mihaila Ščepanskog, kompanija je već validirala tehnologiju u laboratorijskim uslovima. Ključna razlika je smanjena potreba za gorivom, što direktno utiče na masu, troškove i skalabilnost u svemirskim misijama.

Generator je dizajniran kao pomoćni ili primarni izvor energije za satelite koji rade tamo gdje je solarna energija nepouzdana ili nedovoljna.

"Naša tehnologija, koja je već potvrđena u laboratoriji, ima nekoliko primjena u odbrambenom i svemirskom sektoru. Prvo, razvijamo pomoćni izvor energije kako bismo poboljšali otpornost strateških satelita. On osigurava redundantnost satelitskih sistema napajanja nudeći rezervnu energiju koja ne zavisi od solarne energije, što ga čini ključnim za vojne izviđačke resurse visoke vrijednosti", rekao je Ščepanskis.

Tradicionalni RTG-ovi zahtijevaju velike količine radioaktivnog materijala za održavanje proizvodnje tokom dužih perioda.

Deep Space Energy navodi da bi njihovom sistemu bilo potrebno oko 2 kg americijuma-241 za proizvodnju 50 W električne energije za lunarni rover. Uporedivim tradicionalnim sistemima bi bilo potrebno otprilike 10 kg radioizotopnog materijala za istu proizvodnju.

Ovo smanjenje mase ima direktne implikacije na troškove lansiranja. Svaki kilogram poslan na Mjesec može koštati i do milion eura. Smanjenje mase radioizotopa za 80 posto moglo bi značajno smanjiti budžete misije ili osloboditi kapacitet za dodatni teret.

Kompanija cilja satelite u srednjoj Zemljinoj orbiti, geostacionarnoj orbiti i visoko eliptičnoj orbiti. U ovim regijama, svemirske letjelice podržavaju snimanje sintetičkim aperturnim radarom, signalno obavještavanje i sisteme za detekciju lansiranja raketa.

Nesolarni rezervni sistem povećava operativnu otpornost na degradaciju snage, pomračenja ili nekinetičke poremećaje.

"Kako Evropa pokušava postati nezavisnija, neophodno je da sami proizvodimo satelite s naprednim mogućnostima. Naša tehnologija pruža pomoćni izvor energije za satelite, što ih čini otpornijim na nekinetičke napade i kvarove“, dodao je on.

Mjesec predstavlja strožija ograničenja, lunarne noći traju otprilike 354 sata, a temperature padaju ispod minus 150 stepeni Celzijusa. Solarni paneli ne mogu raditi u mraku, a sami baterijski sistemi se bore da premoste tako duge cikluse bez značajnih kazni za masu.

Međutim, kompaktni generator radioizotopa omogućava kontinuiranu proizvodnju male snage nezavisno od sunčeve svjetlosti. To stalno snabdijevanje je ključno za termičku regulaciju, komunikaciju i sisteme preživljavanja tokom produženih lunarnih noći ili operacija u stalno zasjenjenim regijama.

Projekcije pokazuju da će proizvodni kapacitet americijuma-241 dostići oko 10 kg godišnje do sredine 2030-ih. Ako se tvrdnje kompanije Deep Space Energy o efikasnosti potvrde, to snabdijevanje bi moglo podržati više misija nego što je to ranije bilo izvodljivo s tradicionalnim RTG-ovima.

Kompanija pozicionira sistem za misije u dubokom svemiru, operacije na površini Mjeseca i odbrambene satelite visoke vrijednosti s ciljem da ponudi lakšu i ekonomičniju alternativu decenijama staroj RTG tehnologiji.