Kina pretvorila DeepSeek u ratnog komandanta, planira bitke 60 puta brže od čovjeka

Koristeći veliki jezički model DeepSeek, AI sistem može rekonstruirati 10.000 potencijalnih borbenih situacija u samo 40 sekundi, što je zadatak koji bi ljudski komandanti mogli obaviti za oko 48 sati, javlja kineski Global Times.

Ovaj napredak označava značajan pomak od konvencionalnih ručno generiranih scenarija ka simulacijama vođenih vještačkom inteligencijom.

AI može više od bržeg obavljanja stvari, može razviti detaljne planove za borbene situacije, za kretanje vojske i različite događaje.

ova promjena označava veliku promjenu u vojnom treningu, koja podrazumijeva prelazak sa sistema zasnovanog na fiksnim pravilima na sistem koji koristi inteligentnog agenta koji uči i adaptira se.

Fu je za Global Times objasnio važnost ovog razvoja. Kazao je da nudi digitalno okruženje za testiranje strategija za buduće konflikte kroz interakcije između virtuelnih i stvarnih situacija. Sistem koristi veliku količinu podataka te prepoznaje obrasce kako bi stekao detaljno znanje o bojnom polju. Ova sposobnost mu omogućava da razloži i rekreira složene borbene situacije.

Kineski napredak u autonomnim vojnim primjenama je dio šireg globalnog trenda. Američko ministarstvo odbrane je pokrenulo slične projekte u svrhu unapređenja vojnih sposobnosti. Jedan primjer je "Thuderforge", AI platforma razvijena s kompanijama Scale AI, Microsoft i Google.

Thunderforge ima za cilj ubrzati donošenje odluka i planiranje na ratišu brzom obradom ogromnih količina informacija i olakšati "ratne igre" vođene vještačkom inteligencijom, kako bi se predvidjele rastuće prijetnje i pripremio odgovor na njih.

Američka vojska integriše AI tehnologiju u svoje operacije. Inicijativa Joint All-Domain Command and Control (JADC2) nastoji povezati senzore iz svih grana oružanih snaga u jedinstvenu mrežu koju pokreće vještačka inteligencija unapređujući dijeljenje podataka u realnom vremenu te mogućnosti donošenja odluka.

Pored Kine i SAD-a, Izrael koristi AI sistem nazvan Habsora ili The Gospel, koji pomaže u donošenju odluka o ciljanju. Sistem može kreirati do 100 meta za bombardovanje svakog dana, što je mnogo brže od mogućnosti čovjeka.

Evropske zemlje također ulažu u tehnologije modernog ratovanja. Evropska komisija je istakla potrebu za pametnim naoružanjem s fokusom na nove tehnologije poput dronova, elektronskog ratovanja i AI tehnologije za unapređenje mogućnosti odbrane.

Njemački startup Helsing je najavio planove za autonomne podvodne dronove opremljene naprednim autonomnim sistemima za pomorski nadzor. Ovi dronovi su dizajnirani za patroliranje pod vodom tokom dužih perioda, što poboljšava pomorsku sigurnost.

NATO istražuje tehnologije vještačke inteligencije kako bi predvidio buduće sukobe. Estonska kompanija SensusQ je razvila softver koji može obratiti veliku količinu podataka od različitih izvora kako bi predvidio manevre i prijetnje do šest mjeseci unaprijed.

Međutim, pojavila su se i etička pitanja. UN je 12. maja ove godine raspravljao o regulisanju oružja pokretanog AI tehnologijom.

Sve više zemalja koristi nove tehnologije, ali ne postoje snažna međunarodna pravila koja ih vode. Zemlje poput SAD-a, Rusije, Kine i Indije preferiraju postavljanje nacionalnih smjernica umjesto dogovora o globalnim standardima.

SAD su predložile Političku deklaraciju o odgovornoj vojnoj upotrebi vještačke inteligencije i autonomije. Prijedlog ima za cilj da kreira smjernice za etičku upotrebu vještačke inteligencije u vojnim situacijama. Australija također radi na tome da osigura da se vještačka inteligencija odgovorno koristi u odbrambenim naporima. Ova zemlja preispituje sve nove vojen metode te razvija planove za upravljanje etičkim i pravnim rizicima vojne vještačke inteligencije.

Korištenje vještačke inteligencije u vojnom planiranju i operacijama mijenja moderno ratovanje.

Nedavni kineski napredak u vojnim simulacijama vođenim vještačkom inteligencijom pokazuje koliko se brzo i složeno mogu generirati scenariji.

Dok zemlje investiraju u vještačku inteligenciju u svrhu odbrane, kreiranje etičkih smjernica i međunarodnih propisa postaje sve važnije u promovisanju odgovorne upotrebe u novoj eri inteligentnog ratovanja.