Kina demonstrirala mikrovalni snop koji puni dronove u letu i nastavlja isporuku energije

Sistem je baziran na mobilnom emiteru, koji usmjerava energiju na antenski niz postavljen ispod letjelice, omogućavajući kontinuiranu isporuku energije bez fizičkih veza. Značajno je to što je eksperiment održavao stabilan prijenos čak i dok su se dron i zemaljska jedinica kretali, a što označava korak dalje od statičkih demonstracija.

Analitičari su uporedili koncept s "kopnenim nosačem aviona", gdje bi oklopno vozilo moglo djelovati i kao lansirna platforma i kao energetsko čvorište, održavajući operacije dronova na način sličan onome na koji ratni nosači podržavaju avione na moru.

Koncept bi mogao značajno produžiti vrijeme dronova u zraku, podržavajući kontinuirani nadzor, udarne misije i elektronsko ratovanje bez čestih slijetanja. Rezultati objavljeni u recenziranom časopisu Aeronautical Science & Technology, potiču od istraživačkog tima na Univerzitetu Xidian, instituciji blisko povezanoj s tehnologijama vezanim za odbranu.

Tokom ispitivanja, sistem montiran na vozilo održavao je dronove s fiksnim krilima u letu do 3,1 sat dok su letjeli na visini od oko 14 metara, čime je demonstrirao stabilnu isporuku energije u stvarnim uslovima, izvijestio je South China Morning Post.

Prema riječima vođe projekta Songa Liweija, jedna od glavnih tehničkih prepreka bila je održavanje mikrovalnog emitera precizno poravnatog s dronom dok su oba bila u pokretu. Tim je to riješio kombinovanjem GPS pozicioniranja, mehanizma za praćenje u realnom vremenu i ugrađenih sistema za kontrolu leta kako bi kontinuirano ispravljao smjer snopa. Ova koordinacija je omogućila stabilan prijenos energije uprkos kretanju i varijabilnosti okoline.

Kako bespilotni sistemi postaju sve važniji za moderno kopneno ratovanje, vojska i istraživači odbrane intenzivirali su napore u razvoju tehnologija bežičnog punjenja i isporuke energije tokom leta. Sada je cilj smanjiti ovisnost o ciklusima slijetanja i produžiti operativnu izdržljivost flota dronova u otežanim okruženjima.

Osim produženja izdržljivosti leta, ova tehnologija bi također mogla preoblikovati dizajn dronova smanjenjem oslanjanja na velike ugrađene baterije, čime bi se oslobodio prostor i težina za teže terete i dodatne senzore. U praktičnom smislu, ovo bi omogućilo manjim platformama da obavljaju složenije misije bez žrtvovanja dometa ili izdržljivosti.

U SAD-u, Agencija za napredne istraživačke projekte odbrane (DARPA) već je podržala višestruke napore u istraživanju bežičnog prijenosa energije, uključujući radiofrekventne i laserske sisteme. Nadalje, privatne kompanije također demonstriraju koncepte punjenja zasnovane na laserima, ističući paralelni poticaj prema sistemima za isporuku energije u zraku.

U poređenju s drugim bežičnim pristupima energiji, laserski sistemi nude veću preciznost i duže domete prijenosa, ali su osjetljivi na poremećaje uzrokovane faktorima okoline poput magle, prašine i atmosferskih turbulencija. Također mogu stvoriti detektabilne infracrvene potpise, koji mogu otkriti položaj drona protivnicima.

Prijenos zasnovan na mikrovalovima ima drugačiji kompromis, jer je općenito robusniji u lošim vremenskim uvjetima i manje je pogođen degradacijom linije vidljivosti. Osim toga, jedan mikrovalni emiter bi potencijalno mogao istovremeno snabdijevati energijom više dronova, što ovaj pristup čini pogodnijim za gusta operativna okruženja ili osporavane bojne površine gdje su otpornost i skalabilnost ključni.