Kako je kada grad imate na dlanu: Preko interneta prijavite, nadležni provjere i reaguju

Naime, u Podatkovnom centru Grada Beča objasnili su nam kako se digitalizira grad s više od dva miliona stanovnika. To prvenstveno podrazumijeva omogućavanje gradskih usluga preko interneta. Tako da štošta za šta je bilo potrebno fizički otići u jednu od gradskih institucija i/ili ustanova, sada je u svakom trenutku dostupno preko mobitela, tableta ili računara. Dostupnost je ostvarena preko mobilnih aplikacija.

Grad na dlanu

Aplikacija City of Vienna je namijenjena za komunikaciju između gradskih službi i njegovih stanovnika. Između ostalog, građani preko nje mogu službama slati informacije od javnog značaja i sve te informacije su vidljive na aplikaciji.

Značaj ove aplikacije je posebno u tome što nadležni preko nje mogu stanovništvu slati informacije u obliku notifikacija. To je slučaj i u urgentnim situacijama, kao što su vremenske nepogode. Korisnici aplikacije City of Vienna mogu personalizirati aplikaciju prema svojim potrebama.

"Kako grad diše" se prati i preko aplikacije Mein Wien (Moj Beč). Njome je omogućeno uključivanje građana u proces donošenja odluka, pa i u formi online anketiranja. Podaci dobijeni na prethodno opisani način se koriste i prilikom donošenja gradskog budžeta.

Za nadležne je veliki izazov kako pravovremeno reagirati na informacije koje dobijaju od građana. Pravovremena reakcija znači i provjeru onoga što stanovništvo prijavi. Primjera radi, ukoliko je prijavljeno oštećenje saobraćajnice, to se provjeri na osnovu videonadzora, ako je to moguće, a onda i fizičkom provjerom. Za utvrđivanja stanja u gradu sve se više koristi umjetna inteligencija (AI).

S obzirom na to da su u austrijskom glavnom gradu neke od najvećih zdravstvenih ustanova u zemlji, radi se i na digitalizaciji njihovih usluga. Između ostalog, time će biti omogućeno dijeljenje zdravstvenih podataka između austrijskih saveznih država jer ljudi iz cijele zemlje dolaze u Beč na liječenje.

Izazovi digitalizacije

Digitalizacija kao takva ima izazove. Kada je riječ o digitalizaciji grada kakav je Beč, ti izazovi se manifestiraju u stalnim promjenama u gradu. Osim toga, izazov je kako zaštititi sve ono što je digitalizirano od različitih prijetnji, među kojima su kibernetički napadi. Napad na digitalno ima posljedice u stvarnom životu. Zaštita digitalnog znači zaštitu suvereniteta grada.

Barbara Novak, zadužena za finansije, privredu, rad, međunarodnu saradnju i digitalizaciju Grada Beča je detaljnije govorila o prethodno navedenom.

Naime, prvenstveno je napomenula da je imperativ zaštite utoliko veći jer digitalna infrastruktura služi svakom stanovniku grada. Istakla je da je gradska vlast svjesna da digitalizacija može imati negativne posljedice, što je jedan od razloga osnivanja istraživačkog centra koji će se baviti suzbijanjem tih posljedica.

Osvrnula se na značaj digitalizacije za ekonomiju grada, posebno informaciono-tehnološki (IT) sektor.

"U ovom sektoru je devet hiljada kompanija s gotovo 72 hiljade radnika. Navedeni broj IT kompanija u Beču je 36 posto od ukupnog broja kompanija u Austriji, što znači da smo IT hub (središte) zemlje. To je industrija koja generira 8,8 milijardi eura", dodaje Novak.

Naglasila je da digitalni suverenitet grada podrazumijeva i to da grad bude nezavisan u digitalnom prostoru i zaštitu kritične infrastrukture - dijelova sistema ključnih za funkcioniranje grada. Da bi to postigli, podsjetila je, školuju one koji će na tome raditi. To se ne odnosi samo na školovanje IT stručnjaka, već i na školovanje fizičara, matematičara i u svim ostalim naukama relevantnim za digitalizaciju. Novak je kao još jedan od imperativa istakla povećanje broja žena u IT sektoru.

"Postoji Bečki fond za podsticanje profesionalnog usavršavanja zaposlenih (WAFF), koji podstiče radni angažman žena u ovom polju. Stotine žena su već prošle kroz njihove programe", dodaje.

Objasnila je kako nadležni postupaju u digitaliziranom prostoru usljed kriznih situacija, kakva je veliki nestanak električne energije.

"Svaki gradski odjel ima planove za različite vanredne situacije, što podrazumijeva pripremljene mjere kao reakciju na te situacije. Postoji tim za upravljanje kriznim situacijama kako bi sistem funkcionirao. Odgovorni se kontinuirano uvježbavaju za takve situacije. Odjel 'Digitalni Beč' ima plan i u slučaju velikog nestanka električne energije", navela je.

Još jedan izazov jeste kako postići da digitalizirane usluge koriste i osobe treće dobi. Da bi se to postiglo, Novak je navela da se digitalizirane usluge stalno pojednostavljuju te da je u Gradskoj vijećnici dostupna pomoć po ovom pitanju.

Ukazala je da se digitalizacijom doprinosi i razvoju farmaceutskog i biotehnološkog sektora, kao i kvantnog računarstva.

Izdvojila je podatak da je u Beču digitalizirano više od 10 hiljada gradskih usluga, da imaju kapacitet za 31.500 terabita podataka i da je 67 hiljada ljudi angažirano na pružanju digitalnih usluga. Nekoliko puta je istakla da dobro zaštićeni digitalni prostor znači dobro zaštićeni način života u austrijskom glavnom gradu. Za nju je to jedan od razloga zašto je važna regulacija umjetne inteligencije na nacionalnom nivou, kao i na nivou Evropske unije.

Umjetna inteligencija u digitalizaciji

Zamjenik gradonačelnika Sarajeva Predrag Puharić (SDP), inače stručnjak za kibernetičku sigurnost, na bečkoj konferenciji o digitalizaciji gradova je detaljnije govorio upravo o korištenju umjetne inteligencije u digitalizaciji gradova.

Pa je tako napomenuo da se umjetnom inteligencijom značajno skraćuje vrijeme otkrivanja incidenata te da umjetna inteligencija može analizirati količinu događaja (logova) koju gradske uprave ne mogu analizirati.

Kao neke od rizika upotrebe umjetne inteligencije u upravljanju gradovima je izdvojio je pristrasnost modela na osnovu kojih umjetna inteligencija funkcionira te nedostatak kvalitetnih podataka koje umjetna inteligencija sintetizira.

Mišljenja je da umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude, već da će biti force multiplier - nešto čime će se povećati učinkovitost u onome što ljudi rade, što se odnosi i na upravljanje gradovima.

Puharić je također podsjetio da je izazov u digitalizaciji i nedostatak stručnog kadra u administraciji, zbog čega je pozvao na kontinuiranu edukaciju onih koji rade u administraciji po ovom pitanju. Ta edukacija je utoliko više potrebna jer je ljudska greška, kako je naglasio, uzrok 70-90 posto incidenata.