Kako funkcionira sistem upravljanja saobraćajem sličan onom koji se uspostavlja u Kantonu Sarajevo

Američka softverska kompanija INRIX i nizozemska tehnološka kompanija TomTom su one koje svojim izračunima dolaze do spomenutih podataka. Prema njihovim podacima, vozači u Istanbulu su prošle godine u prosjeku proveli 118 sati zaglavljeni u saobraćajnim gužvama, što je najviše na svijetu. Dakle, to je gotovo pet dana provedenih u automobilu.

S druge strane, taj prosjek je u Beču bio 48 sati ili dva dana. Dva spomenuta grada nije moguće uporediti po pitanju prosječnog vremena provedenog u automobilu tokom saobraćajnih gužvi, prvenstveno zbog toga što je jedan mnogo veći od drugog.

Ipak, pojedine procjene govore da su u turskom najvećem gradu 22 automobila na 100 stanovnika dok je u Beču 36 automobila na 100 stanovnika. No, u obzir treba uzeti koliko često se automobili koriste i u kakvim uslovima se koriste.

Kako u Beču upravljaju saobraćajem

Klix.ba je bio među medijskim kućama iz nekoliko evropskih država, kojima su objašnjeni ovi uslovi u Beču. Naime, u gradskom preduzeću Wien leuchtet (Beč svijetli) prvenstveno nam je objašnjeno kako se upravlja semaforima u skladu sa saobraćajnim okolnostima u datom trenutku. Riječ je o sistemu sličnom onom koji se uspostavlja u Kantonu Sarajevo - adaptivnom upravljanju saobraćajem.

Gernot Lenz iz navedenog preduzeća je ukazao da su neki od osnovnih ciljeva upravljanja semaforima smanjiti emisiju štetnih plinova iz vozila za 15 posto te ubrzati sam saobraćaj.

Pa se semaforima upravlja tako što se na semaforiziranim raskrsnicama prioritet daje vozilima javnog prijevoza, prije svega tramvajima. To znači da se zeleno svjetlo za tramvaje upali čim je prije moguće. Ovo je jedna od mjera kojima se podstiče korištenje javnog prijevoza.

Ukoliko je na raskrsnici jednako vozila i pješaka, onda je zeleno svjetlo jednako dugo upaljeno i jednim i drugim. Nadalje, ukoliko pješaka uopće nema, onda je u funkciji zeleni val.

Saobraćajem se ne upravlja samo preko semafora, već i preko kamera, ali kamera niske rezolucije. Lenz je kao razlog zašto su to kamere niske rezolucije istakao zaštitu identiteta građana. Osim toga, snimci se nedugo nakon njihovog nastanka brišu također zbog zaštite tog identiteta.

Moguće je raditi simulacije u stvarnom vremenu (real time) kako bi se utvrdilo kakvi će biti uslovi u saobraćaju.

Optimalnije kretanje motornih vozila i bicikala se nastoji postići aplikacijom za vozače i bicikliste, a koja im pokazuje kada je zeleni val.

Ako znaju da je zeleni val u toku, onda znaju i to da moraju ubrzati ako ga žele iskoristiti. Dakle, na ovaj način se racionalnije troši energija.

Ostale mjere

Lenz je napomenuo da je cilj smanjiti broj automobila u saobraćaju, što u Beču smatraju jedinim rješenjem za smanjenje saobraćajnih gužvi. Osim spomenutim mjerama, broj automobila se nastoji smanjiti ukidanjem parkinga i ukidanjem traka za motorna vozila, odnosno pretvaranjem tih traka u pješačke i biciklističke staze. Nadalje, nigdje u Beču ne postoji besplatan parking.

Centar za upravljanje saobraćajem je povezan s policijom.