Naime, većina kompjuterskih čipova je sa deset nanometara ili sa sedam nanometara, dok neke kompanije prave mikročipove od pet nanometara. Ovaj IBM-ov mikročip je veliki korak naprijed i može se koristiti u različitim uređajima - od pametnih mobitela do superračunara.
Direktor IBM-ovog Odjela za istraživanje Dario Gil je izjavio da je vrlo malo tehnoloških postignuća poput ovog.
Poboljšanja na ovom mikročipu su postignuta povećanjem broja tranzistora koji se nalaze na samom čipu, a bez da su se povećavale dimenzije samog čipa. Ovaj mikročip je veličine nokta i na njemu se nalazi 50 milijardi tranzistora, tvrdi Mukesh Khare iz IBM-a.
Ovim je omogućeno proširivanje upotrebe vještačke inteligencije. Dario Gil je obrazložio šta će ovaj mikročip konkretno značiti.
"S obzirom na to da imamo bolje tranzistore i da imamo više tranzistora na čipu, to će doprinijeti da imamo bolje mobitele, bolje automobile i bolje računare", obrazložio je.
Očekuje se da će ovaj mikročip imati bolje performanse za 45 posto i da će manje trošiti energiju za 75 posto u poređenju sa mikročipovima od sedam nanometara. Pa će to vjerovatno značiti, između ostalih, da će baterija mobitela trajati četiri puta duže.
Izgledno je da će masovna proizvodnja ovog mikročipa početi krajem 2024. ili početkom 2025. godine. Ovo će omogućiti IBM-u da razvije nove proizvode, a saopćenje da su uspjeli razviti ovakav mikročip se desila nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da će osigurati 50 milijardi dolara za razvoj čipova u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi CNN.
Ovako danas izgleda kćerka Rossa i Rachel iz "Prijatelja" koja je u seriji bila beba
