Boston Dynamicsov humanoidni robot sam zamijeni bateriju i nastavlja raditi

Robot spreman za serijsku proizvodnju dizajniran je tako da se samostalno vrati do predviđene stanice za baterije, zamijeni bateriju i nastavi s radom, navodi kompanija u svojim specifikacijama.

Ova mogućnost mogla bi pomoći u smanjenju vremena zastoja i omogućiti duže radne smjene, čime bi se riješio jedan od ključnih izazova za humanoidne robote dok proizvođači nastoje da ih u većoj mjeri uvedu u industrijska okruženja.

Nedavno je ova kompanija za robotiku, koja je u vlasništvu Hyundaija, otkrila kako je Atlas naučio rukovati teškim predmetima putem učenja potkrepljivanjem i simulacija velikih razmjera, što mu je omogućilo prilagodljivo podizanje, nošenje i održavanje ravnoteže u roku od nekoliko sedmica.

Humanoidni robot Atlas sve je bliže praktičnoj primjeni u industriji, a mogućnost autonomne zamjene baterije osmišljena je kako bi omogućila mašini da radi duže smjene uz minimalnu intervenciju ljudi.

Serijska verzija Atlasa može samostalno prepoznati kada mu je baterija ispražnjena, vratiti se do predviđene stanice za baterije, zamijeniti bateriju za manje od tri minute i nastaviti zadatak koji mu je dodijeljen. Boston Dynamics navodi da je sistem namijenjen smanjenju vremena zastoja u industrijskim okruženjima u kojima bi roboti mogli imati potrebu za neprekidnim radom.

Atlas može funkcionisati oko četiri sata tokom uobičajenog rada i oko dva sata kada obavlja zadatke podizanja teških predmeta. Konvencionalno punjenje traje približno 90 minuta, zbog čega bi autonomna zamjena baterije mogla predstavljati važnu prednost za fabrike koje rade u više smjena.

Novi Atlas je visok oko 188 centimetara i težak oko 90 kg), može nositi teret do 30 kg tokom dužeg perioda, dok nakratko može podići čak 50 kg. Humanoidni robot također ima taktilne senzore u šakama i sistem kamera koji omogućava pregled okruženja od 360 stepeni.

Boston Dynamics je najnoviju verziju Atlasa posebno dizajnirao za industrijsku primjenu, uključujući zadatke podizanja, premještanja i rukovanja materijalima. Robot kombinuje električne aktuatore, napredne senzore i upravljanje zasnovano na vještačkoj inteligenciji, kako bi prilagodio svoje pokrete promjenjivim okruženjima, umjesto da se oslanja isključivo na fiksne, unaprijed programirane rutine.

Uz autonomnu zamjenu baterije, poboljšane sposobnosti manipulacije predmetima i proširene mogućnosti detekcije okruženja, Atlas se pozicionira kao humanoidni robot namijenjen dugotrajnom radu u stvarnim industrijskim uslovima.

Nedavni izvještaji ukazuju na to da se Atlas približava industrijskoj primjeni jer napredak u vještačkoj inteligenciji, simulacijama i robotskom hardveru poboljšava njegovu sposobnost učenja, prilagođavanja i obavljanja složenih fizičkih zadataka.

Ključni napredak predstavlja ubrzano obučavanje robota. Napredni sistemi za simulaciju mogu u jednom danu izvršiti ekvivalent miliona sati obučavanja robota, što omogućava brzo razvijanje novih ponašanja i vještina. Te sposobnosti se zatim mogu prenijeti iz simulacije na fizičkog humanoidnog robota za otprilike jedan sat, čime se značajno skraćuje vrijeme razvoja.

Ova tehnologija također rješava problem "sim-to-real" jaza, odnosno situacije u kojoj vještine naučene u virtuelnom okruženju često ne funkcionišu pouzdano u stvarnom svijetu. Pojednostavljena hardverska arhitektura pomaže u stvaranju preciznijih simulacija i omogućava učinkovitiji prijenos naučenih ponašanja na fizičke robote.

Humanoidni robot koristi samo dvije vrste aktuatora u cijelom tijelu, dok njegove ruke i noge imaju simetričan dizajn koji pojednostavljuje upravljanje, modeliranje i obučavanje. Njegovi zglobovi također nemaju kablove koji prolaze preko njih, što omogućava kontinuiranu rotaciju, istovremeno smanjujući habanje i potrebe za održavanjem.

Prema navodima kompanije Boston Dynamics, ova poboljšanja omogućavaju naprednije upravljanje cijelim tijelom. Tokom testiranja robot je pomjerio frižider težak oko 45 kilograma, nakon što je prethodno treniran s teretima koji su bili znatno lakši. Takvi zadaci zahtijevaju vizuelnu percepciju, održavanje ravnoteže, kontrolu sile, predviđanje težine i koordinirano kretanje cijelog tijela.

Dinamični pokreti poput udaranja nogom, stajanja na rukama i izvođenja salta unazad također pomažu u razvoju ravnoteže, agilnosti, sposobnosti oporavka nakon gubitka ravnoteže i izdržljivosti, što su sposobnosti koje bi se mogle pokazati veoma korisnim za zahtjevan industrijski rad.