Bio je to vrhunac takozvane svemirske trke - hladni rat se tada već uveliko preselio u svemir. Na njegovom početku Rusi su imali veliku prednost. Sovjetski Savez je 1957. godine lansirao prvi vještački satelit Sputnjik, šokirajući Amerikance i ispunjavajući ih strahom. Manje od četiri godine kasnije, Rusi su učinili još jedan podvig - Jurij Gagarin postao je prvi čovjek koji je letio u svemir.
Tri sedmice kasnije, Amerikanac Alen Shepherd učinio je isto. Trka se zahuktavala, a predsjednik John Kennedy jasno je stavio do znanja da neće dozvoliti da u njoj Rusi vode glavnu riječ.
- Oči svijeta sada su okrenute svemiru, mjesecu i udaljenijim planetama. Zarekli smo se da nećemo dozvoliti da se na njima vijori neprijateljska, osvajačka zastava, nego zastava slobode i mira. Zarekli smo se da svemir neće biti ispunjen oružjem za masovno uništenje nego instrumentima znanja i razumijevanja. Da bismo taj zavjet ispunili, moramo da budemo prvi i bićemo prvi, govorio je Kennedy.
On je najavio da će prije isteka sedme decenije Amerikanac kročiti na Mjesec - i prije 40 godina, u julu 1969. to se i dogodilo.
Tog nezaboravnog, divnog poduhvata ne bi, međutim, bilo bez hladnog rata, kao pokretačke snage, priznaje dr. Sergej Hruščov, bivši sovjetski raketni stručnjak i sin predsjednika SSSR-a Nikite Hruščova.
- Da nije bilo hladnog rata, to se nikada ne bi dogodilo. Ne bi bilo Sputnjika, ne bi bilo poniženja Amerike i potrebe da povrati dostojanstvo nekim još većim poduhvatom. Pogledali su u nebo, vidjeli Mjesec i odlučili da tamo odu, izjavio je Hruščov za BBC.
On ističe da "Rusi nisu osjećali strah, iako su bili okruženi američkim vazduhoplovnim bazama, a da taj događaj nije privukao mnogo pažnje, te da je Pravda jedva objavila desetak redova - da su Amerikanci lansirali raketu i prošetali po Mjesecu".
- Televizija taj događaj nije prenosila, niti je u kinima prikazan film o Apolu 11. To nije bila tajna, jednostavno nije bilo publiciteta, ističe on.
Dr. Hruščov priznaje da su Sovjeti radili na tome da u orbitu lansiraju nuklearno oružje, a bivši direktor NASA-e, dr. Robert Fross kaže da su i Amerikanci o tome razmišljali.
- Pojedini dijelovi vojske smatrali su da to ima smisla. Većina naučnika i inženjera bila je mišljenja da to nije najzgodnije mjesto za postavljanje raketa, da je mnogo bolje da se rakete rasporede na zemlji, pa da kroz svemir putuju na odredište. No, bilo je oficira koji su smatrali da satelite treba napuniti bombama i raketama, rekao je Fross za BBC.
