Istraživači su analizirali ptičije rođake pingvina iz obalskih područja i zaključili da krila koja su dobra za letenje ne mogu da budu dobra za plivanje i ronjenje.
Rezultati istraživanja objavljeni su u žurnalu "Procedure Nacionalne akademije nauka", prenio je BBC.
"Poput mnogih ljudi, uvijek sam se zanimao za pingvine i često sam se pitao zašto ne polete dok sam posmatrao njihove fenomenalne marševe preko leda. Sjajno je biti dio grupe ljudi koja je to riješila", izjavio je profesor John Speakman sa Univerziteta u Aberdeenu.
Naučnici navode da pingvini imaju veoma kratka krila i da bi zbog toga morali da mašu ogromnom brzinom da bi se održali u vazduhu.
Jedna od dosadašnjih teorija bila je da su pingvini izgubili sposobnost letenja zato što u području u kojem žive nema mnogo kopnenih predatora.
"Druga ideja je biomehanička hipoteza. Kada ptica leti i roni, mora da koristi krila za dvije različite stvari. Prema biomehaničkoj hipotezi, ne možete napraviti krilo koje je dobro za oboje", rekao je profesor Speakman.
Naučnici su tokom istraživanja posmatrali sjevernog gnjurca, pticu koja može da pliva skoro jednako dobro kao pingvini, ali može i da leti. Oni su analizirali količinu energije koju koristi ova ptica i zaključili da je gnjurcu mnogo lakše da roni nego da leti.
Istraživači smatraju da je sjeverni gnjurac prelazna vrsta između morskih ptica koje mogu da plivaju i lete i onih koje ne mogu da se podignu u vazduh.
Oni su zaključili da su pingvini u prošlosti izvršili evolutivnu trampu sposobnosti letenja za mogućnost da budu odlični plivači i ronioci.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
