Prirodi malo treba
185

Zabrane zbog pandemije koronavirusa čiste zagađene gradove

DP
Karantin koji je uslijedio zbog pandemije koronavirusa poboljšao je kvalitet zraka i vode.

Naučnici kažu da su posljednje slike iz gradova u kojima je na snazi karantin donijele nekoliko lekcija koje mogu koristiti čovječanstvu.

Kanali Venecije godinama su bili zamućeni. Nakon proglašenja pandemije voda postaje bistrija pa se u njoj nakon puno vremena mogu vidjeti ribe. Italija se očajnički trudi obuzdati COVID-19 pa je obustavljen promet na plovnim putevima. Vrlo brzo dogodile su se dramatične promjene.

Zemlje koje su se našle u velikoj opasnosti zbog koronavirusa, doživjele su prednosti na koje niko nije računao. Ograničeno kretanje stanovništva i djelomična obustava gospodarskih aktivnosti smanjili su zagađenje i emisiju štetnih plinova.

Iako je situacija jako ozbiljna, naučnici kažu da bi ove metode mogle poslužiti kao recept za ublažavanje najrazornijih utjecaja klimatskih promjena.

"Ako razmišljamo kako se pripremiti za klimatske promjene kao što je to slučaj s pandemijom, možda i pronađemo racionalno rješenje. Sadašnje mjere mogu pomoći za sprečavanje ekoloških kriza koje nas očekuju u budućnosti, navodi istraživač sa Univerziteta Berkeley Christopher Jones.

Satelitski snimci pokazuju da su privremene mjere dovele do smanjenja koncentracije štetnih plinova.

"Ugljen-dioksid je u izravnoj vezi s industrijskim aktivnostima, proizvodnji struje i prijevoza. Restriktivne mjere koje utječu na gospodarstvo smanjuju plinove koji stvaraju učinak stakleničkih plinova", objašnjava Jones.

Epidemija COVID-19 prvi put se pojavila u Wuhanu decembru prošle godine. Zbog brzog širenja prema ostalim kineskim provincijama, vlada je stavila grad od oko 11 miliona ljudi u potpunu izolaciju. Posljednja mjera bila je zabrana kretanja 60 miliona ljudi iz provincije Hubei.

Navedene mjere kineske vlade zaustavile su gospodarske aktivnosti, ali je zaustavljen zračni, cestovni i željeznički promet. Analitičarka finskog Centra za istraživanje energije i čistog zraka Lauri Myllyvirta kaže da su mjere kineske vlade smanjile nivo ugljen-dioksida tokom januara za 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Myllyvirta dodaje da su industrijske aktivnosti u pojedinim sektorima smanjene od 15 do 40 posto, a potrošnja ugljena smanjena je za 36 posto.

Sateliti NASA-e i Evropske svemirske agencije za nadgledanje zagađenja primijetili su drastično smanjenje štetnih plinova nad Kinom tokom dvije sedmice u februaru dok je karantin bio na snazi. Registrovana je koncentracija azotnog dioksida koji oslobađaju automobili, elektrane i industrijska postrojenja.

Oblak azotnog dioksida, koji je tokom januara bio iznad Kine, nestao je već u februaru. Naučnici NASA-e potvrdili su da je došlo do sličnih smanjenja emisija u drugim zemljama tokom redukcije ekonomskih aktivnosti, ali se nagli pad zagađenja zraka u Kini nije mogao ignorirati.

"Prvi put sam vidio ovako dramatičan pad zagađenja na nikad većem prostoru", rekao je istraživač NASA zadužen za proučavanje kvalitete zraka Fei Liu.

Smanjeno zagađenje primjećuje se u Italiji koja je nakon Kine postala drugo veliko žarište pandemije. Sjeverna regija Lombardija stavljena je u karantin. Dva dana nakon toga odluka o karantinu vrijedila je u cijeloj zemlji.

Koncentracija azotnog dioksida iznad Italije doživjela je pad koji je se može usporediti s onim u Kini. Washington Post javlja da je smanjenje zagađenja najizraženije na sjeveru zemlje. Štetni plin nadražuje organe za disanje, a pretjerana izloženost jedan je od uzročnika astme i upale pluća. Proučavanje promjena njegove koncentracije može otkriti način za smanjenje učinka stakleničkih plinova, najvećeg uzročnika globalnog zagrijavanja, piše NBC.

"Ljudi su ostali u domovima i zaustavljene su mnoge aktivnosti koje su donijele emisiju plinova s učinkom stakleničkih plinova i  drugih zagađenja", objašnjava direktorica Centra za održivi urbani razvoj na Univerzitetu Kolumbija Jacqueline Klopp.

Stručnjaci upozoravaju da su najnovije pojave privremene i da bi nove emisije štetnih plinova mogle uslijediti nakon okončanja pandemije kada započne ozdravljenje ekonomije.

"Prije nego što vlade krenu s mjerama oporavka ekonomija moramo misliti o prioritetima. Rješavanje strukturnih problema pomoglo bi da se pronađe način za oporavak ekonomije, a u isto vrijeme i smanji zagađenje", navodi Klopp.