"Nakon 160 godina korištenja šprica i igala, ljudi koji spadaju u rizične grupe, kao što su oni koji žive u siromašnijim, tropskim ili zabačenim područjima, trebaju nešto jednostavnije, stabilnije i lakše za upotrebu. Većina vakcina se danas unosi putem sistema šprice i igle, koji je razvijen još 1853. godine. Taj sistem jeste efikasan, ali također ima i mnogo mana", kaže Kendall.
Ovaj nanoflaster još uvijek nije prošao klinička testiranja na ljudima, ali su rezultati tokom testiranja na životinjama bili impresivni.
Nanoflaster je dizajniran tako da ostavlja malenu količinu vakcine ispod prvih slojeva kože, bez upotrebe igala. Zbog toga što aktivne tvari dostavlja upravo tamo gdje su potrebne, testovi su pokazali da se isti imunološki odgovor može postići uz mnogo manju dozu nego kod konvencionalnog vakcinisanja, prenosi Reuters.
Kako kaže Kendall, jedna od najvećih mana konvencionalnih vakcina je ta što se ubrizgavaju u mišić, gdje se nalazi relativno mali broj imunoloških ćelija.
"Tokom posljednih 30 godina imunolozi su otkrili da je koža, za razliku od mišića, prepuna imunoloških ćelija pa je zbog toga savršeno mjesto za unos vakcine", rekao je Kendall.
Do sada je on sa svojim timom sa Instituta za biotehnologiju i nanotehnologiju Univerziteta u Queenslandu nanoflastere testirao samo na miševima. Testovi su bili veoma uspješni i pokazalo se da je potrebna mala doza vakcine za pokretanje odgovora imunološkog sistema.
Još jedna od potencijalnih prednosti nanoflastera je njegova cijena. Naime, svaka doza bi mogla koštati manje od jednog dolara.
