Dijelovi mozga koji formiraju, pohranjuju i po potrebi izvlače iz datoteke određene događaje moraju koordinirano funkcionirati kako bi ispravno prizivali u sjećanje potrebne podatke. Iz ovog razloga naučnici su dugo bili skeptični u vezi sa onim čega se ljudi zapravo sjećaju.
"U okviru naše studije, učesnici su dovođeni u situacije u kojima bi se prisjećali stvari koje se zapravo nisu ni desile", izjavio je u razgovoru za časopis "Psychological Science" profesor Kenneth Paller sa Univerziteta Northwestern.
Ispitanicima su pokazivane slike i rečeno im je da u vezi sa pokazanim slikama zamisle neke događaje. Nakon izvjesnog vremena, stručnjaci su ispitanike pitali da li je događaj koji su zamislili u vezi sa pokazanim slikama stvaran ili izmišljen. Odgovori ispitanika često su bili pozitivni, odnosno govorili su da su događaji stvarni.
Ova studija jasno pokazuje da određeni dijelovi mozga formiraju lažna sjećanja, a drugi dijelovi mozga pohranjuju i grade stvarne događaje.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
