Nauka
2

Uskoro bi se mogla predviđati budućnost cijelog društva

Klix.ba
Psihohistorija je fiktivna grana nauke iz svijeta Isaaca Asimova, pisca naučne fantastike. Psihohistorija podrazumijeva korištenje historije, sociologije i matematičke statistike ta generalno predviđanje budućeg ponašanja velikih grupa ljudi.

Međutim, prema riječima eksperata na konferenciji Američke asocijacije za napredak u nauci, koja je prošle sedmice održana u Bostonu, psihohistorija možda uskoro više neće biti samo pojam u naučno fantastičnim djelima.

Jedan od primjera je Song Chaoming, istraživač sa Univerziteta Northwestern, koji je razvio algoritam koji pregledanjem i analiziranjem SMS poruka i poziva na telefonima može, uz prosječnu preciznost od 93 posto, odrediti gdje će se ta osoba nalaziti u bilo kojem trenutku bilo kojeg dana. Ono što je impresivno je činjenica da preciznost algoritma nikada nije padala ispod 80 posto za bilo koju od 50.000 analiziranih osoba.

Epidemiolog Alessandro Vespignani je kreirao program nazvan GLEAM (globalni model epidemija i mobilnost), koji dijeli cijeli svijet na stotine hiljada dijelova, a onda modelira kretanje između tih dijelova. Vespignani je program testirao na podacima o širenju virusa H1N1, ili virusa svinjske gripe 2009. godine. GLEAM je sa skoro stopostotnim učinkom izračunao putanje širenja zaraze i maksimalan broj oboljelih u svim zemljama.