Ujedinjeni Arapski Emirati predstavili lander za ambicioznu misiju istraživanja sedam asteroida

Tim misije predstavio je model sonde u polovini njene stvarne veličine, izrađene u UAE-u, koja će izvesti to slijetanje. Predstavljanje je održano 1. oktobra na konferenciji za medije u Abu Dhabiju, glavnom gradu UAE. Autonomna letjelica bit će pričvršćena za glavnu svemirsku letjelicu MBR Explorer, nazvanu po šeiku Mohammedu bin Rashidu al-Maktoumu, vladaru Dubaija i premijeru UAE.

Zvaničnici su saopćili da se lander spreman za let čuva u besprijekornom stanju u vakuumskoj komori u glavnom gradu, prije nego što ga aviokompanija Etihad Airways preveze u Colorado, gdje će biti integrisan s glavnom svemirskom letjelicom, koju je razvila Svemirska agencija UAE.

Ako sve bude išlo prema planu, misija će biti lansirana iz Japana u martu 2028. godine, čime će početi Emirates Mission to the Asteroid Belt (EMA). Ovaj projekt predstavlja ambiciozan nastavak rada na orbitalnoj sondi Hope Mars, koju je razvila Svemirska agencija UAE-a, a koja proučava Crvenu planetu od 2021. godine.

"Ovo je trenutak na koji smo ponosni ovdje u UAE-u", rekao je Faisal al-Bannai, generalni sekretar Vijeća za istraživanje naprednih tehnologija u Abu Dhabiju.

Misija EMA izvest će prelete velikom brzinom pored šest asteroida prije nego što stigne do asteroida 269 Justitia i uđe u njegovu orbitu. Prema riječima Najwe Aaraj, izvršne direktorice Instituta za tehnološke inovacije (TII) u Abu Dhabiju, koji je projektovao, izradio i testirao lander misije, letjelica će preći ukupno oko pet milijardi kilometara, što odgovara približno 125.000 obilazaka Zemlje.

Tokom putovanja, MBR Explorer iskoristit će gravitacione asistencije Venere, a zatim i Zemlje, kako bi se usmjerio dublje u svemir, prolazeći velikom brzinom pored prva tri ciljana asteroida: 10253 Westerwald, 623 Chimaera i 13294 Rockox. Naknadna gravitaciona asistencija Marsa izbacit će letjelicu još dalje u svemir, usmjeravajući je pored još tri svemirska kamena: 88055 Ghaf, 23871 Ousha i 59980 Moza.

Prema planu, letjelica bi se do 2036. godine trebala susresti sa svojim posljednjim i najintrigantnijim ciljem, asteroidom 269 Justitia. Riječ je o objektu širokom približno 50 kilometara, koji se nalazi u središnjem dijelu asteroidnog pojasa, a koji je neobičan zbog svoje izrazito grimizne boje.

Njegova karakteristična boja više podsjeća na ledene objekte u Kuiperovom pojasu, iza Neptuna, nego na asteroide koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini u glavnom asteroidnom pojasu. Ova jedinstvena osobina navela je planetarne naučnike na pretpostavku da je asteroid nastao u hladnim vanjskim dijelovima Sunčevog sistema, a zatim se preselio prema unutrašnjosti u ranoj fazi historije Sunčevog sistema. Ako je ta pretpostavka tačna, posjeta asteroidu 269 Justitia omogućila bi rijedak pogled izbliza na netaknuti materijal iz udaljenih vanjskih dijelova Sunčevog sistema, uz mnogo kraće putovanje.

Naučnici su posebno uzbuđeni zbog mogućnosti da asteroid i dalje sadrži minerale povezane s vodom i organska jedinjenja sačuvana iz vremena njegovog nastanka. Proučavanje njegove površine moglo bi zato pružiti naznake o tome kako su voda i organski materijal bili raspoređeni u periodu kada su planete počele nastajati, rekao je Elias Tsoutsanis, glavni istraživač u centru za pogonske sisteme i svemirska istraživanja Instituta za tehnološke inovacije, tokom konferencije za medije.

Prema planu misije, MBR Explorer će provesti približno sedam mjeseci proučavajući asteroid 269 Justitia iz njegove orbite. Letjelica će početi na visini od 250 kilometara, a zatim će postepeno spuštati svoju orbitu prije nego što otpusti lander. Manja sonda potom će krenuti prema površini asteroida, a spuštanje bi trebalo trajati između dva i tri sata, zavisno od precizne jačine gravitacije asteroida 269 Justitia, koja još nije poznata.

Iako Institut za tehnološke inovacije opisuje završetak misije kao slijetanje na površinu asteroida 269 Justitia, inženjerski detalji ukazuju na znatno nasilniji završetak. Krećući se prema površini asteroida brzinom od 15 do 27 metara u sekundi, bez stvarne mogućnosti usporavanja, sonda će više funkcionisati kao projektil namjerno usmjeren na udar nego kao klasični lander.

"Ne očekujemo da će sonda preživjeti dodir s površinom", rekla je Mariam Alhammadi, istraživačica Instituta za tehnološke inovacije koja vodi rad na električnom pogonu misije.

Kako bi osigurala da dvije kamere na sondi zabilježe ključne snimke tokom spuštanja, sonda će se oslanjati na sistem za kontrolu orijentacije koji će neutralisati eventualno okretanje nakon odvajanja od glavne letjelice, rekla je Alhammadi. Dodala je da je baterija napravljena tako da traje od 20 do 50 minuta, u slučaju da sonda neočekivano preživi snažan udar o površinu, što bi joj omogućilo kratak, ali presudan vremenski period za slanje snimaka površine asteroida izbliza na Zemlju.

Očekuje se da će udar velikom brzinom iskopati i mali krater na asteroidu 269 Justitia, čime bi se potencijalno otkrio netaknuti materijal ispod površine. Budući da se taj materijal ne može snimiti iz orbite, tim očekuje da će završni snimci sonde biti među najvrednijim rezultatima cijele misije.

Na Zemlji se tim suočava s nemilosrdnim vremenskim ograničenjima. Da bi se planirani preleti mogli izvesti, misija mora biti lansirana tokom kratkog vremenskog prozora od tri sedmice, koji se otvara početkom marta 2028. godine.

"Ako propustimo taj termin, u tom slučaju praktično ne bismo imali misiju", rekao je Mohsen al-Awadhi, direktor misije u Svemirskoj agenciji UAE-a, novinarima na konferenciji za medije.

Orbitalna mehanika toliko je strogo određena da se slična prilika neće ponovo ukazati najmanje 100 godina, zbog čega je al-Awadhi dodao da ne troši ni vrijeme ni energiju na izradu rezervnog plana.

Međutim, ispunjavanje uslova za lansiranje samo je prva prepreka. Nakon što bude poslana u duboki svemir, sonda će morati raditi potpuno autonomno, bez primanja komandi sa Zemlje ili s glavne svemirske letjelice MBR Explorer, navodi tim.

"Tokom ovih osam godina neću imati mogućnost da je pozovem, zato ništa ne smije poći po zlu", rekla je Aaraj.

Tim je uvjeren da su rigorozno projektovanje i testiranje rezultirali sondom koja praktično može "razmišljati samostalno". Opremljena je umjetnom inteligencijom koja joj omogućava da samostalno odlučuje kada će snimati i kako će filtrirati i rangirati najvrednije podatke. Umjesto da čeka dolazak na odredište, lander će snimati tokom cijelog osmogodišnjeg putovanja i slati najbolje snimke na Zemlju otprilike svakih šest mjeseci, navodi se u saopćenju Instituta za tehnološke inovacije.

Zvaničnici su odbili otkriti ukupnu cijenu misije ili reći da li je projekat ostao u okviru planiranog budžeta. Rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, koji je u toku, izazvao je raketne i napade dronovima širom UAE-a, ali tim misije nije odustao od rada. Oni su nastavili raditi čak i dok su rakete presretane iznad njih.

Pored neposrednih naučnih rezultata, zvaničnici su istakli da je jedan od ključnih stubova ove misije ubrzavanje razvoja samostalnih sposobnosti UAE-a za istraživanje dubokog svemira i podsticanje razvoja domaće svemirske privrede.

Svemirska agencija UAE, osnovana 2014. godine, postepeno je širila svoje aktivnosti, od lansiranja satelita do slanja orbitalne sonde na Mars i upućivanja dva astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu. Sonda EMA predstavlja veliki razvojni iskorak, projektovana je i izrađena za nešto manje od dvije godine, uz učešće tima od približno 50 lokalnih inženjera i naučnika, od kojih su mnogi karijeru započeli kao tehničari početnog nivoa na projektu sonde Hope Mars.

UAE želi da se do 2031. godine pozicionira među 10 najvećih svemirskih privreda svijeta, s ciljem ogromnog proširenja sektora čija se trenutna vrijednost procjenjuje na približno 12 milijardi dolara. Prema riječima al-Bannaija, projekt EMA zamišljen je kao jedan od mnogih programa koji tek dolaze. Do trenutka kada lander 2036. godine udari u asteroid 269 Justitia, tehnologija razvijena tokom ovog putovanja već će pokretati sljedeću generaciju svemirskih letjelica iz UAE, rekao je on.