U Zagrebu obilježeno deset godina od upisa stećaka na UNESCO-ovu listu

Skup su organizirali HKD "Napredak" i Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu, saopćili su organizatori. Okupljenima su se obratili ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal i član Uprave Napretkovog kulturnog centra Goran Štrbac.

U razgovoru su učestvovali arheolog i konzervator Ivan Alduk, predsjednik HKD "Napredak" Nikola Čiča, historičar Nedim Rabić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Marinka Šimić sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, arheolog Ante Vujnović i Josip Zanki s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Tragovi ljudi kojih nema u drugim izvorima

Govorilo se o tome šta nadgrobni natpisi otkrivaju o ljudima koji se rijetko pojavljuju u drugim izvorima. Dokumenti vladarskih kancelarija uglavnom bilježe one koji su učestvovali u političkom životu ili imali znatnu imovinu, dok je na stećcima sačuvan i poneki trag o ljudima izvan tog kruga. Ponekad je to samo ime, a ponegdje i porodična veza ili okolnost smrti.

Rabić je stećke smjestio u širi kontekst srednjovjekovne evropske kulture smrti i opisao ih kao emanaciju narodnog stvaralačkog duha srednjovjekovne Bosne, s prepoznatljivim romaničkim i gotičkim utjecajima u ukrasima.

Pojavu većih i bogatije ukrašenih stećaka povezao je s privrednim usponom Bosne u 14. stoljeću, u vrijeme Stjepana II i Tvrtka I Kotromanića. Kamen je trebalo izvaditi, dopremiti do mjesta ukopa i obraditi, pa se u veličini i obradi spomenika ogledaju sve veće materijalne mogućnosti tadašnjeg društva.

Podsjetio je i da se motivi stećaka danas pojavljuju na novčanicama i poštanskim markama.

"Malo je srednjovjekovnih spomenika na južnoslavenskom prostoru koji i danas privlače toliku pažnju kao stećci. Proučavamo ih više od 150 godina, a nauka je još daleko od toga da o njima kaže posljednju riječ. Njihovim se natpisima i danas vraćaju književnici, naročito pjesnici, dok likovni umjetnici u reljefima pronalaze nadahnuće za nova djela", rekao je Rabić.

Zajednički upis četiri zemlje

Na UNESCO-ovu listu 2016. godine upisano je 28 nekropola s oko 4.000 stećaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije. Najviše sačuvanih stećaka nalazi se u Bosni i Hercegovini, a njihova rasprostranjenost preko današnjih granica upućuje na veze među krajevima u kojima su nastajali.

Učesnici su govorili i o saradnji četiri zemlje koja je omogućila zajednički upis te o potrebi da se ona nastavi u istraživanju i zaštiti nekropola.