U atmosferi planete Zemlje ima najviše ugljen dioksida u posljednjih 30 miliona godina
Prvi put, globalne prosječne koncentracije ugljen dioksida, stakleničkog plina koji se emitira kao nusprodukt izgaranja fosilnih goriva, premašile su 430 dijelova na milion (ppm) u maju. Nova očitanja bila su rekordno visoka i predstavljala su povećanje od više od 3 ppm u odnosu na prošlu godinu.
Mjerenja pokazuju da zemlje ne čine dovoljno kako bi ograničile emisije stakleničkih plinova i preokrenule stalno nakupljanje CO2, koji klimatolozi navode kao glavnog krivca za globalno zagrijavanje.
"Još jedna godina, još jedan rekord. Tužno je", rekao je u izjavi Ralph Keeling, profesor klimatskih nauka, morske kemije i geohemije na Scripps Institutu za oceanografiju UC San Diega.
Ugljen dioksid, kao i drugi staklenički plinovi, zadržava toplinu sunca i može ostati u atmosferi stoljećima. Kao takve, visoke koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi doprinose višim globalnim temperaturama i drugim negativnim posljedicama klimatskih promjena, uključujući porast razine mora, topljenje polarnog leda i češće i teže ekstremne vremenske događaje.
Atmosferski ugljen dioksid naglo je porastao od predindustrijskog doba, uglavnom zbog ljudskih aktivnosti koje ispumpavaju stakleničke plinove u zrak.
Prije nekoliko desetljeća, prijelaz praga od 400 ppm bio je nezamisliv. To je značilo da je na svakih milion molekula plina u atmosferi više od 400 bio ugljen dioksid. Planet je dosegao tu sumornu prekretnicu 2013. godine. A sada naučnici upozoravaju da bi razine CO2 mogle doseći 500 ppm u roku od 30 godina.
Ali ljudsko društvo već se nalazi na neistraženom teritoriju.
Posljednji put kada je planet imao tako visoke razine ugljen dioksida u atmosferi vjerovatno je bilo prije više od 30 miliona godina, rekao je Keeling, mnogo prije nego što su ljudi lutali Zemljom i u vrijeme kada je klima bila znatno drugačija.
Rekao je da je alarmantno ne samo koliko su se visoke razine CO2 popele, već i koliko brzo.
"Mijenja se tako brzo. Da su se ljudi razvili u svijetu s tako visokim udjelom CO2, vjerovatno bi postojala mjesta gdje sada ne bismo živjeli. Vjerovatno bismo se mogli prilagoditi takvom svijetu, ali smo izgradili svoje društvo i civilizaciju oko jučerašnje klime", kazao je za NBC News
Razine ugljikovog dioksida obično se prikazuju na grafu poznatom kao Keelingova krivulja, nazvana po Keelingovom ocu, Charlesu Davidu Keelingu, koji je 1958. godine počeo provoditi dnevna mjerenja atmosferskog ugljen dioksida instrumentima na vrhu opservatorija Mauna Loa na Havajima.
Keelingova krivulja poznato pokazuje strm uspon od industrijske revolucije, zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Ralph Keeling i njegovi kolege iz Oceanografskog instituta Scripps otkrili su da su prosječne koncentracije atmosferskog CO2 u maju bile 430,2 ppm. Globalni monitoring laboratorij NOAA-e, koji provodi odvojena dnevna očitanja od 1974., izvijestio je o prosjeku od 430,5 ppm u maju.
Razina ugljen dioksida u atmosferi pomno se prati kako bi se procijenilo koliko ljudi utječu na Zemljinu klimu. Očitavanja su također pokazatelj cjelokupnog zdravlja planeta.
