Studija UCL-a
1

Studija: Topla klima pomogla krokodilima da prežive asteroid koji je zbrisao dinosauruse

Piše: D. Be. |
Foto: Shutterstock
Poslušajte
Analiza više od 7.000 fosila pokazala je da su krokodili kroz oko 250 miliona godina evolucije pratili toplu klimu, a nakon udara asteroida koji je zbrisao dinosauruse ostala su im pogodna staništa oko ekvatora.

Studiju su proveli naučnici s Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), a objavljena je u časopisu Science Advances. Vodio ju je dr. Alfio Alessandro Chiarenza s Odsjeka za nauke o Zemlji UCL-a, uz profesora Philipa Manniona i saradnike.

Istraživači su analizirali više od 7.000 fosila i zapisa o preko 400 živih i izumrlih vrsta krokodila i njihovih srodnika. Povezali su ih s evolucijskim stablima, kartama današnje rasprostranjenosti krokodila i kompjuterskim modelima koji rekonstruišu klimu i geografiju Zemlje unazad 245 miliona godina.

Šireći se s toplinom

Rezultati pokazuju da su se srodnici krokodila širili u toplim periodima, a povlačili kad bi zahladilo. Prije oko 50 miliona godina, kad je na Zemlji bilo oko 10 stepeni Celzija toplije nego danas, živjeli su i na visokim geografskim širinama, uključujući Antarktik.

Neke grupe su se ipak prilagodile drugačijim uslovima. Prije oko 94 miliona godina jedna grana razvila je veću otpornost na toplotu, a prije oko 34 miliona godina jedna izumrla grupa u Australiji prilagodila se sušnoj klimi.

Šta se desilo nakon asteroida

Naučnici su simulirali i klimu nakon udara asteroida Chicxulub. Kad je sunčeva svjetlost smanjena za pet ili deset posto, područja oko ekvatora ostala su pogodna za krokodile. Tek smanjenje od 15 posto učinilo bi i njih nepogodnim, ali autori smatraju da je to malo vjerovatno. Povećanje ugljen-dioksida nije promijenilo raspoloživost pogodnih staništa.

Ranije modeliranje istog tima pokazalo je da su se pogodna staništa za dinosauruse nakon udara smanjila mnogo više.

Autori naglašavaju da toplina vjerovatno nije bila jedini razlog opstanka krokodila. Pomogli su i mala veličina tijela, život dijelom u vodi, raznovrsna ishrana i male energetske potrebe, jer su hladnokrvne životinje. Zaključci se zasnivaju na modelima i rekonstrukcijama, a ne na direktnim opažanjima.

Istraživači upozoravaju i da danas ceste, farme i gradovi ograničavaju kretanje životinja, pa bi im bilo teže pratiti promjene klime kao što su to radili njihovi preci.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima