Šta je sljedeće za letjelicu Voyager 1 nakon što je ispisala historiju?
Suzanne Dodd, menadžerica projekta Voyager u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL), kaže, kako prenosi Space.com, da letjelica i dalje mjeri jačinu i smjer magnetnog polja, gustinu plazme i energetske čestice. Tim prati i kako se te vrijednosti mijenjaju dok se Voyager 1 udaljava od Sunca.
Projektna naučnica Linda Spilker navodi da je fokus na plazmi i magnetnim poljima oko letjelica. Prate se i udarni talasi i frontovi pritiska koje šalje Sunce. Ključno pitanje je gdje tačno prestaje utjecaj Sunca, a počinje netaknuti međuzvjezdani prostor. Tim posebno zanima kako se smjer magnetnog polja oko letjelice mijenja od Sunčevog ka međuzvjezdanom, a to pri lansiranju 1977. nije bilo predviđeno.
Energije sve manje
Obje letjelice svake godine izgube oko četiri vata od 470 vati koliko su imale na početku pa su neki instrumenti već isključeni. Ranije ove godine obje su dobile komandu za preraspodjelu energije koju tim zove "Veliki prasak". Cilj je sačuvati što više snage bez gašenja naučnih instrumenata koji još rade.
Iz JPL-a navode da bi to trebalo održati preostale instrumente u radu do 50. godišnjice. Istovremeno moraju paziti na temperaturu letjelica, a margine snage opisuju kao veoma tanke. Dodd kaže da tim do godišnjice ne predviđa veće promjene u radu. Voyager 2 godišnjicu obilježava u augustu, a Voyager 1 u septembru 2027. godine.
Koliko će letjelica raditi nakon toga, ostaje neizvjesno. Prošlog mjeseca Voyager 1 je oko 48 sati prestao odgovarati na komande, ali se brzo oporavio.
Mlađi tim preuzima
Kareem Badaruddin, menadžer misije u JPL-u, kaže da su ključne uloge preuzeli mlađi članovi tima. Nshan Kazaryan koordinira raspored praćenja preko NASA-ine mreže antena Deep Space Network, a Bhavana Gupta vodi dokumentaciju za upravljačke sisteme. Iskusni Jack Lippincott pomaže oko rada mreže antena.
Prema Badaruddinovim riječima, jedan svjetlosni dan je poseban jer se s letjelicom na toj udaljenosti još nikad nije komuniciralo, a to se možda više neće ni ponoviti. Dodd dodaje da je cilj misije raditi što duže, uz nadu da će Voyager 1 stići još mnogo dalje.
Voyager 2, koji je u međuzvjezdani prostor ušao 2018. godine, udaljenost od jednog svjetlosnog dana trebao bi dostići 2035.