Šta je Manhattanhenge, neobični zalazak sunca koji privlači Njujorčane i turiste

Prvi ovogodišnji prizor viđen je u četvrtak, dok se punija verzija očekuje u petak. Fenomen će se potom ponoviti 11. i 12. jula, otprilike tri sedmice prije i poslije ljetnog solsticija.

Manhattanhenge nastaje kada se sunce u zalasku precizno poravna s istočno-zapadnim ulicama Manhattana. Na datumima poput četvrtka i 12. jula polovina Sunca je iznad horizonta, a druga polovina ispod njega u trenutku poravnanja. Dan kasnije, kao i 11. jula, čitav Sunčev disk djeluje kao da lebdi između zgrada prije nego što potone prema horizontu iznad New Jerseyja, preko rijeke Hudson.

Naziv je 1997. godine skovao astrofizičar Neil deGrasse Tyson u članku za časopis Natural History. Tyson, direktor Hayden planetarija pri Američkom muzeju prirodne historije u New Yorku, inspiraciju je dobio nakon posjete Stonehengeu u tinejdžerskim godinama.

Kasnije je zaključio da se prizor sunca između visokih zgrada Manhattana može uporediti sa sunčevim zracima koji na solsticij obasjavaju središte kamenog kruga Stonehengea.

Za razliku od graditelja Stonehengea, planeri Manhattana nisu projektovali ulice s namjerom da usmjere sunce, ali se raspored ulica pokazao idealnim za ovu pojavu. Najpoznatije lokacije za posmatranje su 14., 23., 34., 42. i 57. ulica, a što se ide istočnije pogled je upečatljiviji jer sunčeva svjetlost obasjava fasade s obje strane.

Posmatranje je uglavnom prepušteno građanima i turistima koji se okupljaju na ulicama oko pola sata prije zalaska sunca i fotografišu prizor. Ako je vrijeme oblačno ili kišovito, Manhattanhenge nije vidljiv.

Slični efekti postoje i u drugim gradovima s pravilnom mrežom ulica, poput Chicaga, Baltimorea i Toronta, ali je njujorška verzija posebno dojmljiva zbog visine zgrada i otvorenog pogleda prema Hudsonu.