Sporazum o zaštiti otvorenog mora i biodiverziteta stupio na snagu, ratifikovalo ga više od 80 zemalja

Sporazum predviđa mogućnost uspostavljanja zaštićenih morskih područja, obavezu sprovođenja procjena utjecaja na životnu sredinu prije planiranja aktivnosti na otvorenom moru, kao i pravila o pravednom korištenju genetskih resursa mora, što je, između ostalog, važno za razvoj lijekova.

Cilj sporazuma je da doprinese globalnom planu da do 2030. godine 30 posto kopnenih i morskih površina bude pod zaštitom prirode, što su države članice UN dogovorile 2022. godine u Kanadi.

Ideja o pravno obavezujućem sporazumu za zaštitu otvorenog mora pojavila se prije više od 20 godina, a 2003. u okviru UN-a usaglašen je naziv Sporazum o biološkoj raznovrsnosti mora izvan nacionalne jurisdikcije.

Stručnjaci ističu da je otvoreno more izuzetno važan i osjetljiv ekosistem, ali i ključni faktor u regulisanju klime zbog morskih struja i sposobnosti apsorpcije ugljen-dioksida.

Iako su pregovori o sporazumu trajali dvije decenije, njegovo ratifikovanje je u kratkom roku potvrdilo više od 60 država, što je bio uslov za stupanje na snagu, a do danas ga je ratifikovalo više od 80 zemalja.

Stručnjaci upozoravaju da će uspjeh sporazuma zavisiti od konkretnih odluka država potpisnica, njihove saradnje s međunarodnim organizacijama koje regulišu brodarstvo, ribarstvo i dubinsko rudarstvo, kao i od toga u kojoj mjeri će se pravila primjenjivati u praksi.

Otvoreno more obuhvata morske površine udaljene više od 200 nautičkih milja od obale i čini gotovo dvije trećine svjetskih okeana, ali do sada nije postojao općeprihvaćen pravni osnov za uspostavljanje međunarodnih zaštićenih područja na tim prostorima.