Sonda Hera stiže do asteroida u koji je udarila letjelica DART, obavit će istraživanje

Svemirska letjelica DART (Double Asteroid Redirection Test) udarila je 26. septembra 2022. godine u malo svemirsko tijelo nazvano Dimorphos, što je bio prvi test planetarne odbrane u historiji čovječanstva. Riječ je o oblasti posvećenoj zaštiti Zemlje od mogućnosti katastrofalnog udara asteroida, a misija DART simulirala je način na koji bi ljudi mogli promijeniti orbitu potencijalno opasnog svemirskog tijela i tako ga skrenuti s putanje sudara s našom planetom.

Misija je definitivno uspjela, skratila je orbitu malog asteroida oko većeg tijela nazvanog Didymos za približno 33 minute, međutim, kako bi izvukli maksimum iz eksperimenta, naučnici su se pobrinuli da druga svemirska letjelica prati DART, ali znatno sporijim tempom. Ta odluka će se isplatiti ovog mjeseca, kada svemirska letjelica Hera Evropske svemirske agencije (ESA), koja je lansirana u oktobru 2024. godine, odnosno dvije godine nakon udara sonde DART, stigne do asteroida.

"Hera želi biti detektiv, poput inspektora Colomba, koji se vraća na mjesto sudara", rekao je Patrick Michel, planetarni naučnik iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) i glavni istraživač misije Hera.

Naučnici su tokom proteklih godina mogli ograničeno pratiti sistem Didymos pomoću teleskopa na Zemlji i u svemiru. Na taj način izračunali su osnovnu promjenu orbite i napravili grubu sliku onoga što se dogodilo.

"Znamo da je izbačena velika količina materijala i da smo na Dimorphosu vjerovatno ostavili prilično značajan trag", rekla je Angela Stickle, planetarna naučnica iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Univerziteta Johns Hopkins, koja je povezana s obje misije.

Međutim, priča nije završena i naučnici su daleko od toga da budu zadovoljni. Niko ne zna koliki je krater nastao usljed udara niti da li je sudar potpuno promijenio raspored svih stijena na površini asteroida. Postoje naznake da se Dimorphos sada nekontrolisano prevrće, a materijal se možda premještao između njega i većeg asteroida Didymosa.

"Čak je i promjena orbite složena", rekla je Cristina Thomas, planetarna astronomkinja sa Univerziteta Sjeverna Arizona, koja je također povezana s obje misije.

Vrijeme koje je Dimorphosu bilo potrebno da obiđe Didymos i dalje se mijenjalo čak šest mjeseci nakon udara, a razlozi za to nisu jasni.

"Ono za šta smo mislili da će biti vrlo jednostavno i jasno pokazalo se izuzetno zanimljivim i složenim", dodala je Thomas.

Tu na scenu stupa Hera, čiji je prvi manevar za dolazak zakazan za 15. oktobar. Tokom tri pažljivo izvedena manevra kočenja, letjelica će smanjiti brzinu i približiti se svemirskim tijelima. Ako sve bude teklo prema planu, početkom novembra letjelica će se naći na udaljenosti od oko 30 kilometara od dva asteroida i započeti prva naučna posmatranja, a početkom decembra približit će im se još više.

Članovi misije jedva čekaju prve poglede na Dimorphos. Bit će to prvi put da naučnici posjete mjesto koje su već vidjeli, ali ne znaju šta će tamo zateći.

"Za nas je to kao novi svijet. Novi snimak neće imati nikakve veze s prethodnim, što je zaista uzbudljivo", kazao je Michel.

Osim što će napraviti mapu dva asteroida i utvrditi kakav je krater ostao nakon udara, naučnici će pažljivo tražiti i eventualne dijelove svemirske letjelice DART, iako ne očekuju da će išta pronaći.

"Kretali smo se zaista velikom brzinom, tako da se moglo očekivati da se cijela letjelica jednostavno raspadne ili istopi", istakla je Stickle.

Jedina mala mogućnost jeste da se dio jednog od dva duga solarna panela koji su se protezali izvan letjelice odlomio i preživio udar. Ti izduženi dijelovi možda su i doprinijeli tome da oblik kratera bude ovalan.

U januaru, kada se Hera ustali u svojoj orbiti, do Dimorphosa će ispustiti dvije male prateće letjelice koje je ponijela sa sobom. Jedna od njih, nazvana Milani, utvrdit će sastav materijala na Dimorphosu i oko njega. Druga, pod nazivom Juventas, koristit će radar kako bi zavirila u unutrašnjost Dimorphosa, što će biti prvi put da naučnici mogu direktno proučavati unutrašnjost nekog svemirskog tijela. Juventas će završiti svoju misiju slijetanjem na mali asteroid, a i Milani bi mogla pokušati sletjeti.

Ove tri svemirske letjelice djelovat će zajedno tokom prve polovine 2027. godine, a glavna letjelica radit će najmanje do septembra 2027. Sveukupno, naučnicima će omogućiti dosad neviđen uvid u par asteroida, odnosno prvi binarni asteroidni sistem koji je neka svemirska letjelica detaljno proučavala. Dvojac Didymos i Dimorphos dobar je izbor za prvu takvu posjetu.

"To je sasvim običan sistem, i to mislim u najboljem mogućem smislu", tvrdi Thomas.

"Ništa me zapravo ne brine. Sada osjećam samo uzbuđenje", dodao je Michel govoreći o dolasku svemirske letjelice.