Mobiteli - poput ostale elektronike koja se proizvodi s rijetkim metalima, oni štete okolišu dva puta, dok se izrađuju i kada se odbacuju. Mnogi sadrže rijetki mineral koltan, koji dolazi iz DR Konga, gdje se eksploatira pod nadzorom vojske koja prema izvještaju UN-a ubija lokalnu populaciju gorila. Kada se mobitel baca otrovne hemikalije iz njega mogu zagaditi tlo i vodu, kazao je Steven Cohen, ekolog sa univerziteta Columbija.
Beton - u proizvodnji betona stvara se puno ugljen dioksida što značajno doprinosi zatopljenju na Zemlji, kazao je Stuart Gaffin, naučnik NASA-e. Betonska infrastruktura zaustavlja kišnicu da je upije tlo. Ta dodatna voda opterećuje gradske kanalizacije i može ući u podzemne vode s fekalnim bakterijama i drugim zagađivačima.
Biogoriva - najnovija istraživanja su dokazala da biogoriva rade istu štetu za okoliš kao i benzin koji su trebala zamijeniti. Proces uzgoja biljaka kao što su kukuruz i šećerna trska za izradu biogoriva koristi previše zemljišta. Zbog potražnje farmeri moraju krčiti više šume nego ikada prije. U proizvodnji umjetnog gnojiva potrebnog za rast biljaka oslobađa se puno ugljen monoksida. Time se poništava pozitivan učinak od upotrebe biogoriva umjesto obične nafte, kazala je Amy Towsend-Small istraživač sa univerziteta Kalifornija.
Baterije - zbog širenje prenosivih elektroničkih naprava uporaba baterija eksponencijalno se širi. One sadrže niz štetnih kemikalija i kada se nepropisno odlažu te kemikalije mogu ući u podzemne vode trujući ljude i prirodu, kazao je prof. Steven Cohen.
Parkovi - većina ljudi misli da je podizanje parkova dobro za planet i naš okoliš. Međutim, nova istraživanja pokazuju da i parkovi mogu štetiti okolišu. Njegovanje parkova zahtijeva vodu, energiju i gnojivo za održavanje. Istraživanje parkova u Kaliforniji je pokazalo da parkovi doprinose globalnom zatopljenju, kazala je Amy Towsend-Small.
Internet - iza svakog pretraživanja na Googleu ili Yahoou su računari koji koriste struju što je često proizvedena sagorijevanjem fosilnih goriva. Internet značajno pridonosi godišnjoj emisiji ugljičnog dioksida.
Nedavna istraživanja s Harvarda pokazuju da dvije "pretrage" na Googleu oslobađaju istu količinu CO2 u zrak kao zagrijavanje kotlića vode za čaj. Ispada da internetska industrija ima sličan doprinos globalnom zagrijavanju kao sve aviokompanije zajedno.
Kućni ljubimci - jedno od najvećih iznenađenje je da i naši omiljeni četvoronošci imaju poveći "karbonski otisak", jer prema Roberu Valeu, autoru knjige "Vrijeme za pojesti psa? Stvarni vodič za održivi život" iz 2009., proizvodnja hrane koju za života konzumira pas srednje veličine, pridonese povećanju plinova staklenika u atmosferi kao i veliki automobil.
