Marš za nauku
45

Sarajevo i svjetski gradovi sutra će iskazati protest zbog maćehinskog odnosa politike prema nauci

Piše: A. Z.
U 517 gradova širom svijeta sutra će, prvi put u historiji, na ulice izaći naučnici koji će Maršem za nauku izraziti svoje nezadovoljstvo maćehinskim odnosnom politike i vlada prema nauci. Dio globalne inicijative bit će i Sarajevo, Ljubljana, Zagreb i Podgorica.

Organizator Marša je naučna zajednica SAD-a te naučna zajednica Evrope i Azije.

Marš za nauku (March for Science) je počeo kao inicijativa 'Scientists march on Washington' u januaru ove godine, neposredno nakon inauguracije Donalda Trumpa, i Women's Marcha. Prijedlog koji je osvanuo na Redditu vrlo brzo je dobio podršku milion sljedbenika i postao viralan.

"Kap u prepunoj čaši koja je pokrenula ovu ideju bile su najave budžetskih rezova za nauku nove administracije SAD-a te njen ignorantski odnos prema nauci i naučnim činjenicama. U periodu između objave rezultata izbora i inauguracije postalo je očigledno da nova administracija odbija priznati činjenicu da se klimatske promjene dešavaju i da su velikim dijelom uzrokovane antropogenim faktorom. Političke odluke koje se neće zasnivati na naučnom konsenzusu o klimatskim promjenama dovode u opasnost teško postignute dogovore, što kao krajnji rezultat može imati tragične posljedice po cijelo čovječanstvo. Uspon pseudonauke, alternativnih činjenica, donošenje odluka bez konsultacija s naučnom zajednicom, posebno odluka u oblasti zdravstvene, energetske i okolišne politike, je korak bliže tragediji", kazala je za Klix.ba Jelena Kalinić, biologinja i naučna novinarka.

Ističe da nije planirano da marš postane tradicionalno okupljanje, ali on je prva u nizu akcija usmjerenih na poboljšanje položaja naučnika i isticanje važnosti nauke u procesu donošenja političkih odluka krucijalnih za čovječanstvo.

"Marš za nauku u BiH se bavi i lokalnim i globalnim problemima prirodnih i društvenih nauka, a usmjeren je i na popularizaciju nauke u našem društvu. Marš treba ukazati na značaj nauke i položaj naučnika u našoj zemlji, značaj finansiranja naučnih istraživanja i podržavanja talentovanih i vrijednih studenata te na opasnost od pseudonaučnih i antinaučnih stavova po cjelokupno čovječanstvo. Marš je jedna od prvih stepenica borbe za dignitet naučnika i nauke te za bolje obrazovanje, naročito ono u sferi prirodnih nauka. Samim maršem će se postići vrlo malo, ako ostane samo na tome", navodi Kalinić.

Metafora odnosa naše države prema naučno-istraživačkom radu, tvrdi naša sagovornica, jesu ona pod težinom snijega polomljena stabla ispred Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Posađena su za vrijeme Balkanskog kongresa botaničara prije desetak godina, ali su, baš kao i naučno-istraživački rad ovdje, zanemarena i slomljena pod težinom ignorancije.

"Marš za nauku u Zagrebu ističe činjenicu kako se u Sloveniji za nauku izdvaja 110 miliona eura, a u Hrvatskoj svega 15 miliona eura. Kod nas ni toliko. Akademska zajednica u svijetu je aktivna u smislu građanske inicijative, dok je kod nas ili ušutkana ili uspavana. Također, naši studenti rade svoje prve naučne radove tek kada dođu do završnog diplomskog rada, umjesto da ih se uključuje u izradu postera i radove još na drugoj, trećoj, četvrtoj i petoj godini studija. Studenti nemaju priliku brusiti tehniku i metodu naučno-istraživačkog rada. Najbolje studente zanemarujemo, a umjesto njih se zapošljavaju oni podobni. Onda se čudimo zašto talentovana i vrijedna djeca odlaze van zemlje i zašto u našoj zemlji nema progresa", kaže Kalinić.

Da bi nauka dobila zaslužen status i poziciju, u nju je potrebno ulagati, o njoj je potrebno pričati i iznositi činjenice.

"Treba senzibilizirati građane na nauku. Treba imati sadržaje o nauci u medijima i to svaki dan. Sadržaje pisane prema kredibilnim izvorima, a ne prema pseudoizvorima, alternativnoj medicini i antiveks pokretu. Treba podsticati djecu u osnovnim školama, još dok su kod učiteljica i učitelja, da vole nauku. Trebamo postići da većina građana naše zemlje razumije osnovne koncepte u nauci, da bi se desio neki preporod i naučne zajednice i istraživačkog rada", zaključuje Jelena Kalinić.

Održavanje Marša nauke podržalo je i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

"Ovo je prilika da se još jednom istakne čvrsta opredijeljenost Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke da kontinuirano podržava razvoj nauke te naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u Federaciji BiH, kao glavnih pokretača i temeljnih faktora kontinuiranog i održivog napretka. Stoga će ovo Ministarstvo i dalje aktivno sudjelovati i davati svoj doprinos unapređenju i reformi naučno-istraživačkog sektora, svjesno činjenice da kvalitetnim istraživanjem i razvojem nauke težimo ukupnom progresu i afirmiranju Bosne i Hercegovine kao naučno i tehnološki opredijeljene države na međunarodnom planu", saopćeno je iz ministarstva.

Sarajevski Marš za nauku održat će se 22. aprila u 12 sati ispred Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.