Pronađeni zub ovce bi mogao biti objašnjenje kako se kuga prije četiri hiljade godina misteriozno proširila

Međutim, bakterija kuge (Yersinia pestis) se tokom bronzanog doba nije genetski razvila da bi se širila preko buha. S obzirom na to, naučnicima nije bilo jasno kako je ipak opstajala u to vrijeme. Međunarodni tim istraživača je otkrio da je prvi genom bakterije kuge od domaće ovce iz bronzanog doba, koja je prije četiri hiljade godina živjela na području današnje Rusije.

Naučnici ovim otkrićem bolje razumiju prijenos i ekologiju ove bolesti u davnoj prošlosti, zbog čega vjeruju da je stoka imala ulogu u širenju kuge širom Euroazije. Rezultati istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu Cell.

"Yersinia pestis je zoonoza (prenosi se sa životinje na čovjeka) koja se pojavila u prahistoriji, ali do sada smo je proučavali koristeći isključivo DNK iz ljudskih ostataka, zbog čega smo imali mnogo pitanja i malo odgovora o tome kako su se ljudi zarazili", ukazao je Ian Light-Maka, glavni autor ovog istraživanja i doktorant berlinskog instituta "Max Planck".

Istraživači su ranije skoro 200 genoma bakterije kuge dobili iz drevnih ostataka ljudi. Pronalazak drevne bakterije u životinji ne znači samo razumijevanje kako se bakterija razvijala, već bi to moglo značiti i bolje razumijevanje modernih bolesti.

Misterij kuge iz bronzanog doba

Drevna bakterija, koja je uzrokovala kugu na prostoru Euroazije, danas je poznata kao bakterija iz kasnog neolita u bronzanom dobu. Iz Evrope se proširila do Mongolije, a dokazi o bolesti su pronađeni na udaljenosti od šest hiljada kilometara.

Nedavni dokazi ukazuju na to da se većina modernih bolesti pojavila u posljednjih deset hiljada godina, što se poklapa s vremenom kada su ljudi pripitomljavali životinje. Shodno tome, naučnici su sumnjali da su i druge životinje, a ne samo glodari, dio velike slagalice prenošenja kuge još iz bronzanog vremena, No, bez genoma bakterije iz životinja, nije bilo moguće utvrditi koje su to životinje prijenosnice.

Da bi pronašli drevni genom kuge, naučnici su istražili ostatke životinja iz bronzanog doba s arheološkog nalazišta u Rusiji poznato kao Arkaim. Riječ je o naselju koje je nekada bilo povezano sa Sintaštanskom kulturom, poznatom po stočarstvu. Na spomenutom području je pronađena nedostajuća veza - zub ovce star četiri hiljade godina. Ta ovca je bila zaražena bakterijama kuge kojima su bili zaraženi i ljudi iz tog područja. To znači da su i ovce bile prijenosnice kuge na ljude.

Koautor spomenutog istraživanja i asistent na Univerzitetu u Arkansasu Taylor Hermes je naglasio da je kod 20 posto tijela iz groblja na prostoru Euroazije iz bronzanog vremena pronađena kuga i da su ti ljudi najvjerovatnije preminuli od kuge. No, stoka je samo dio slagalice u prijenosu ove bolesti. Nejasno ostaje kako su se životinje uopće zarazile. Moguće da su se zarazile preko bakterije kuge u vodi ili hrani, a da se onda bolest prenosila na ljude nakon što bi konzumirali zaraženo meso.

Od drevne do moderne kuge

Bakterija Yersinia pestis još uvijek postoji u dijelovima Afrike i Azije, na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, Brazilu i Peruu. Ipak, ona je rijetka - u svijetu godišnje bude između hiljadu i dvije hiljade slučajeva kuge. Hermes je istakao da ne treba biti zabrinut kada je u pitanju postupanje sa stokom i kućnim ljubimcima, već da samo treba biti oprezan prilikom spremanja mesnih namirnica i paziti da vas životinja ne ugrize, piše CNN.