Nanotehnologija podrazumijeva manipulaciju izuzetno sitnim česticama raznovrsnih materijala da bi se dobio bolji proizvod. Ona nalazi sve širu primjenu - od kompjuterske industrije, preko kozmetike do aditiva za gorivo, pa čak i prehrambenog sektora, izvještava Reuters.
Problem je u tome što nanočestice, na desetke hiljada puta manje od vlasi kose, mogu da predstavljaju opasnost ukoliko na neki neočekivan način stupe u interakciju s ljudskim organizmom ili prirodnom sredinom.
Britanska vlada je 2004. naručila izveštaj o nanotehnologiji, ali on nikada nije završen, jer vlada nije osigurala neophodna sredstva za istraživanja, ističe profesor John Beringer, predsjednik potkomiteta CST za procjenu napretka nanotehnologije. On smatra da su takva ulaganja od strateškog značaja s obzirom na ekonomsku važnost i "nepredvidivu prirodu" nanočestica.
Zlato je, naprimjer, inertno kad je u većem komadu, pa tako zlatni nakit ne mijenja boju, ali ako su čestice zlata manje od dva milijardita dijela metra žuti metal postaje plav i može da se veže sa DNK.
Za procjenu rizika takvih promjena britanska vlada je u posljednjih pet godina u prosjeku izdvajala svega po 600.000 funti (manje od 900.000 eura) godišnje, a smatra se da bi minumum ulaganja morao da bude pet do šest miliona. Priznajući propust, britanski ministar za nauku Malcolm Viks izražava i razočaranje činjenicom da se ni za odobrena sredstva nije prijavio očekivani broj istraživača.
Problem nedovoljnih ulaganja i slabog interesovanja za istaživanje rizika nanotehnologije nije samo britanski, ističe Andrew Mainard iz međunarodnog centra za obrazovanje Woodrow Willson, u SAD, iznoseći podatak da je u istraživanje relevantinih rizika na ovom sektoru američka vlada uložila svega 11 miliona dolara, iako je na ukupnu oblast nanotehnologije u posljednje vrijeme godišnje trošila preko milijardu dolara.
Mada potrošači toga nisu mnogo svjesni, broj proizvoda koji su unaprijeđeni korištenjem nanotehnologije rapidno se povećava. Prema procjeni centra Woodrow Willson, u roku od godinu dana broj proizvoda široke potrošnje kod kojih je primijenjena ova tehnologija povećan je sa 200 na 360 - od laptopova do čaja obogaćenog selenom.
Beringer procjenjuje da će svjetsko tržištre nanotehnoloških produkata do 2015. dostići vrijednost od bilion dolara, a neki eksperti takvu prognozu ocjenjuju kao suviše skromnu. Kompanije sa raznovrsnih sektora bacile su se na novo polje rada - u svijet "ultrasićušnog". Članice britanskog udruženja nanotehnološke industrije su, između ostalih, "BASF", "Johnson i Johnson", "L'Oreal", "Procter i Gamble" i "Rolls-roys".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
