Pomoću lobanje stare 66 miliona godina identifikovan dinosaur koji se hranio voćem

Studija je pružila neke od najuvjerljivijih dokaza da su pojedini dinosauri razvili specijaliziranu ishranu povezanu s cvjetnicama.

Paleontolozi su smatrali da je takvo otkriće gotovo nemoguće. Znali su da su dinosauri evoluirali tako da zauzmu brojne različite uloge u ekosistemima krede, međutim, nisu očekivali da će otkriti dinosaure koji su se hranili voćem.

Istraživači s Univerziteta Stony Brook, Kraljevskog muzeja Ontarija (ROM) i Geološkog zavoda Sjeverne Dakote, otkrili su fosile u geološkoj formaciji Hell Creek, zbog čega su dinosaura nazvali "paklena kokoš" (hell chicken).

Pronašli su gotovo kompletan primjerak, s lobanjom čiji su dijelovi očuvani u međusobnom anatomskom položaju i djelimičnim skeletom. Fosil je trenutno izložen u Kraljevskom muzeju Ontarija u Torontu. Prema studiji, riječ je o prvoj gotovo kompletnoj lobanji ove grupe dinosaura čiji su dijelovi očuvani u izvornom anatomskom položaju.

Infernogallus pripada grupi bezubih, pernatih dinosaura poznatih kao kaenagnatidi (Caenagnathidae), koji su evoluirali od predaka mesoždera. Pronađeni primjerak težio je oko 11,3 kilograma i imao neobične mišiće vilice, čiju su građu istraživači rekonstruisali pomoću CT snimaka. Donja vilica pomjerala se naprijed-nazad, umjesto samo vertikalno, što mu je omogućavalo obradu mekane hrane.

Po načinu ishrane nije se mnogo razlikovao od savremenih papagaja koji se hrane voćem.

Prema studiji, ovaj dinosaur drobio je koštuničavo voće, odvajajući mesnate dijelove, koji su očigledno bili bogati vlaknima, od sjemenki.

Istraživači su zaključili da se ovaj dinosaur vjerovatno uglavnom hranio mesnatim plodovima cvjetnica, poznatih i kao kritosjemenjače (angiosperme).

Međutim, ovi zaključci zasnivaju se na anatomiji lobanje i rekonstruisanom načinu ishrane, a ne na sadržaju želuca.

Novo otkriće moglo bi pomoći istraživačima da bolje razumiju povezanost evolucije dinosaura i širenja cvjetnica tokom perioda krede.

Prema studiji, naučnici odavno prepoznaju vezu između raznovrsnosti dinosaura biljojeda i širenja cvjetnica tokom ovog perioda. Ipak, veza između ova dva evolucijska procesa ostala je nedovoljno razjašnjena.

Istraživači smatraju da su kaenagnatidi razvili ove prilagodbe u ishrani kako su mesnati plodovi postajali veći i raznovrsniji. U studiji se također navodi mogućnost da su ovi dinosauri koji su se hranili voćem pomagali u rasprostranjivanju sjemenki.

Međutim, još nije dokazano u kojoj mjeri je to zaista bio slučaj.

"Potpuni fosilni ostaci malih dinosaura poput vrste Infernogallus veoma su rijetki. Neobična lobanja vrste Infernogallus predstavlja uzbudljivo otkriće jer otkriva iznenađujuće detalje o evoluciji dinosaura i specijalizaciji njihove ishrane. Ovo otkriće pokazuje da još mnogo toga trebamo naučiti o svijetu T. rexa, ali i o dinosaurima općenito", rekao je David Evans, glavni kustos odjela za prirodnu historiju Kraljevskog muzeja Ontarija i glavni autor studije.

Prema studiji, ovi nalazi pružaju nove dokaze o specijaliziranim načinima ishrane manjih dinosaura koji su živjeli pred kraj perioda krede.