Pojašnjenje stručnjaka
0

Polarni vrtlog slabi neuobičajeno rano: Šta to znači za zimu u Evropi

Piše: B. R. |
Kuće i ulica pod snijegom u Wolverhamptonu u Engleskoj, januar 2026 (Foto: Reuters)
Poslušajte članak
Polarni vrtlog, obruč jakih vjetrova koji iznad Arktika drži zarobljen najhladniji zrak, ove godine slabi neuobičajeno rano. To ne znači sigurno oštru zimu, ali povećava rizik od hladnog i suhog vremena u dijelovima Evrope.

Meteorolozi pažljivo prate ovaj poremećaj jer se ovakvi događaji obično dešavaju u januaru i februaru, a ne u novembru. Adam Scaife, šef dugoročnih prognoza u britanskoj meteorološkoj službi Met Office i profesor na Univerzitetu u Exeteru, kazao je za agenciju Reuters da je polarni vrtlog i ranije znao kolabirati u novembru, ali nikad ovako rano u mjesecu.

Šta je polarni vrtlog

Pojam polarni vrtlog može označavati dva različita sistema, ali kada se ovih dana o njemu govori, misli se na onaj u stratosferi. To je sloj atmosfere iznad onog u kojem nastaju oblaci, kiša i snijeg.

Vrtlog se nalazi između 10 i 50 kilometara iznad Zemlje. Najlakše ga je zamisliti kao ogroman krug vjetrova koji se vrti oko Sjevernog pola od zapada prema istoku i poput ograde drži hladan zrak zatvoren iznad Arktika.

"Polarni vrtlog je ogroman ciklon koji se nalazi iznad Arktika. Iznad pola je nizak pritisak, a dalje od njega viši, pa vjetrovi kruže oko Arktika od zapada prema istoku", objasnio je Scaife.

Dok je vrtlog jak, hladnoća ostaje na krajnjem sjeveru i Evropa to gotovo ne osjeti.

Kako hladnoća stiže do Evrope

Neke zime vrtlog oslabi ili se poremeti. Klimatologinja Jennifer Francis to poredi sa zvrkom koji neko gurne pa izgubi ravnotežu.

Najčešći uzrok je tzv. naglo stratosfersko zagrijavanje. Tada temperatura visoko iznad Arktika naglo poraste, a vjetrovi koji inače kruže od zapada prema istoku mogu se potpuno okrenuti.

"Dobijete ogromno zagrijavanje u arktičkoj stratosferi, oko 50 stepeni za tri ili četiri dana. Zamislite da se to desi na površini, bilo bi nemoguće živjeti", rekao je Scaife.

On objašnjava da deset kilometara zvuči visoko, ali je atmosfera u poređenju s veličinom Zemlje samo tanka kožica. Zato ono što se dešava gore utječe i na vrijeme na tlu, često sedmicu ili dvije kasnije.

Tada u Evropu sve češće pušu vjetrovi s istoka i sjeveroistoka koji donose hladan i suh zrak. Istovremeno slabe blagi i vlažni zapadni vjetrovi s Atlantika, koji sjeveru Evrope inače donose kišu i umjerene temperature. Rezultat mogu biti mraz, minusi i snijeg.

Zašto se dešava ovako rano

Britanski Nacionalni centar za atmosferske nauke (NCAS) navodi da su se uslovi koji remete vrtlog ove godine razvili ranije nego inače. Naučnici još istražuju zašto, a kao mogući uzrok navode kombinaciju poremećaja u atmosferi i neuobičajeno toplog mora na Arktiku.

Jedan od mogućih faktora je izuzetno snažan El Niño koji se razvija ove godine. Riječ je o prirodnoj pojavi zagrijavanja površine Tihog okeana koja mijenja raspored padavina nad tim okeanom. To pokreće velike talase u atmosferi koji putuju prema Sjevernom polu, udaraju u polarni vrtlog i slabe njegove vjetrove. Ipak, taj utjecaj je najjači krajem zime, pa vjerovatno sam ne objašnjava ovako rani poremećaj.

Drugi mogući faktor je neuobičajeno topla voda sjeverno od Skandinavije i zapadne Rusije. Novija istraživanja pokazuju da se zbog smanjenja morskog leda na tom području iz okeana u atmosferu oslobađa više toplote, što može poremetiti vrtlog.

Znači li to sigurno hladnu zimu

Ne. Slab vrtlog povećava vjerovatnoću hladnijeg vremena, ali sam po sebi nije pouzdana prognoza jer druge pojave u atmosferi taj efekat mogu pojačati ili poništiti. Istraživanja pokazuju da otprilike nakon dva od tri slučaja naglog stratosferskog zagrijavanja na sjeveru i sjeverozapadu Evrope uslijedi hladnije i sušnije vrijeme od uobičajenog.

Stručnjaci u ovom slučaju govore prvenstveno o sjevernoj i sjeverozapadnoj Evropi i ne daju posebnu prognozu za Balkan.

Ima li veze s klimatskim promjenama

Zasad nema jasnih dokaza da su klimatske promjene dugoročno ojačale ili oslabile polarni vrtlog. Njegova snaga prirodno se mijenja iz godine u godinu, ali i iz decenije u deceniju.

Scaife navodi da je vrtlog 1960-ih godina prošlog stoljeća bio prilično slab, što se poklopilo s veoma hladnim zimama na sjeveru Evrope. Među njima je i zima 1962/63, najhladnija u Velikoj Britaniji u cijelom stoljeću. Devedesetih je, s druge strane, vrtlog bio veoma jak, a zime su bile blage, olujne i kišne.

"Na ovim dužim vremenskim razdobljima teško je ukazati na sistematski trend, ali svakako vidimo ova kolebanja između decenija", rekao je Scaife.

Istraživači kažu da će trebati još mjerenja prije nego što se može utvrditi čvrsta veza s klimatskim promjenama.

Šta slijedi

Očekuje se da se vrtlog oporavi do početka decembra, ali bi rizik od novih poremećaja mogao porasti u januaru i februaru, dijelom i zbog snažnog El Niña. Da li će to Evropi donijeti duže periode hladnoće još je neizvjesno, piše Reuters. Polarni vrtlog bit će jedan od ključnih pokazatelja koje će meteorolozi pratiti ove zime.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima