Pisac rođen u Somersetu je postao popularan kada je 1968. godine njegova kratka priča “The Sentinel” adaptirana za film “2001: Odiseja u svemiru”, režisera Stanleya Kubricka.
Vizije sir Arthura o putovanju u svemiru u budućnosti i o tehnologiji obiluju nevjerovatnom snagom imaginacije.
Kako navodi jedan izvor, Clarke je umro u 01:30, prema lokalnom računanju vremena, 18. marta u svome domu. Pisac je već 1956. godine pretrpio srčani udar. Sin farmera, sir Arthur je pohađao Huish`s Grammar School u Tauntonu preije nego što je otišao u vojsku. Tokom Drugog svjetskog rata dobrovoljno je radio za Royal Air Force, gdje je radio na tajnom razvoju radara, gdje je stekao osnove da bi kasnije predvidio koncept komunikacijskih satelita.
U maštovitim i detaljnim opisima svemirskih letjelica, super-računara i brzih komunikacijskih sistema uživalo je mnogobrojsno čitateljstvo širom svijeta.
Pisac je 1940. godine predvidio da će se čovjekove slijetanje na Mjesec desiti do 2000. godine, što je u to vrijeme bila ideja koja je automatski odbačena.
Arthur C Clarke je napisao više od 100 knjiga i on je svojim pisanjem, prema mišljenju mnogih, naučnoj fantastici dodao humanije i nešto praktičnije crte. Pisac Clarke je sa Kubrickom sarađivao na scenariju za film “2001: Odiseja u svemiru”.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
