Uzrok istrebljenja životinja
0

Pećinski ljudi i medvjedi su se međusobno borili za teritoriju

Sarajevo-x.com
Pećinski ljudi su se za sklonište najvjerovatnije borili sa pećinskim medvjedima prije 32.000 godina. Istraživanjem je utvrđeno da su medvjedi živjeli u istim pećinama koje su zaposijedali i prahistorijski ljudi.

Najnovije istraživanje o pećinskim medvjedima je "bacilo svjetlo" na doba pećinske umjetnosti u kojem su prahistorijski ljudi crtali ove životinje, kao i na razloge njihovog istrjebljenja.

Ključ ovih tajni su dvije pećine u Francuskoj zbog kojih je prije 32.000 godina došlo do borbe između ljudi i medvjeda.

"Ljudi koji su živjeli u paleolitu su ubijali životinje u lovu, tako da su mogli ubiti i pećinskog medvjeda", rekla je vodeća autorica istraživanja Celine Bon.

Iako genetska istraživanja pokazuju da su medvjedi uglavnom jeli biljnu hranu, postoji velika mogućnost da su bili i nasilni ukoliko im neko smeta tokom zimskog sna ili se osjete ugroženim", dodala je Bonova, također i naučnica sa Instituta za biologiju i tehnologiju u Saclayju u Francuskoj. Prema njenim riječima, medvjedi bili opasni jer su imali impresivne kandže i očnjake.

Bonova je sa svojim kolegama koristila radiokarbonsku analizu, mitohondrijalnu DNK analizu i izotopska ispitivanja ostataka pećinkog medvjeda u pećinama Chauvet-Pont d'Arc i Deux Ouvertures koje se nalaze duž rijeke Ardeche u Francuskoj. Obje pećine na svojim zidovima imaju crteže koji oslikavaju pećinske medvjede.

Pošto najstariji ostaci pećinskog medvjeda datiraju od prije 29.000 godina, to podupire prethodne tvrdnje da su crteži ugljem koji se u ovoj pećini nalaze zapravo i najstariji na svijetu.

"Pošto je crtanje životinja koje ne više ne postoje veoma teško izvodljivo, mi vjerujemo da su crteži u pećinama veoma stari i da datiraju od prije 28.000 do 40.000 godina", objasnili su autori istraživanja.

Arheolog Jean-Michael Geneste, koji je direktor francuskog Nacionalnog centra za prahistoriju, rekao je za Discovery News da su rezultati istraživanja veoma važni za interpretaciju crteža u pećini.

Nova otkrića je prihvatio i britanski arheolog Andrew Lawson, no, Paul Pettitt sa Univerziteta u Sheffieldu je skeptičan kada se govori o starosti crteža.

On vjeruje da je stil crtanja napredniji od onog koji se potiče iz pomenutog razdoblja. Smatra da postoji velika mogućnost da se radi o smeđem medvjedu čija je lobanja identična lobanji pećinskog medvjeda.

Bonova i njene kolege se nadaju da će budućim istraživanjem biti preciznije određeno kada su istrjebljeni pećinski medvjedi. Naučnici žele analizirati i fragmente uglja koji su pronađeni u pećini Chauvet na mjestu koje također sadrži i ostatke medvjeda.