Zatopljenje kojem smo svjedoci dosad nije viđeno u ljudskoj povijesti, ističe Charles Greene, okeanolog sa sveučilišta Cornell u državi New York i glavni autor studije objavljene u časopisu Ecology za novembar.
Nastave li se promjene na Arktiku i na sjevernom Atlantiku, moglo bi doći do promjene toka okeanskih struja na nivou planeta, s mogućim težim posljedicama za svjetsku klimu i biosferu.
U zadnjih pedeset godina otapanje leda i ledenjaka na Arktiku povremeno je ubrzavalo pritjecanje hladne vode s niskim udjelom soli iz Sjevernoga ledenog mora u sjeverni Atlantik.
Ta je pojava poremetila ekosistem sve do Južne i Sjeverne Karoline, uzrokujući veća geografska premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta, pokazuje istraživanje.
Istraživači su prikupili podatke o klimi analizirajući uzorke leda i sedimentnih slojeva uzete bušenjem, koji pokazuju što se događalo u zadnjih 65 miliona godina.
Zemlja se u tom razdoblju nekoliko puta zagrijavala i hladila, a posljedice je ublažavalo širenje odnosno smanjivanje arktičkog leda.
Kada se Arktik hladi, a ledenjačke gomile i led šire, pojačava se odbijanje sunčevih zraka od leda. A kada se više sunčevih zraka odbija nego što ih upija voda, dolazi do općeg zahladnjenja, tumači Greene.
