U studiji koju je objavio časopis "Economics and Human Biology", istraživači s Oxfordskog sveučilišta zaključili su da su Amerikanci i Britanci skloniji pretilosti od Norvežana i Šveđana i ocijenili da stres u kompetitivnom društvenom sistemu bez snažne socijalne zaštite može ponukati ljude na prejedanje.
Ekipa profesora Avnera Offera usporedila je 11 razvijenih zemalja i zaključila da zemlje s liberalnim tržišnim režimom, s jakim tržišnim poticajima i razmjerno slabim sistemom socijalne zaštite, imaju u prosjeku za trećinu više pretilih.
Usporedbom četiriju "liberalnih tržišta" u zemljama engleskog govornog područja, Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Kanadi i Australiji, sa sedam razmjerno bogatih evropskih zemalja koje već tradicionalno imaju snažnu socijalnu zaštitu, Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Norveška, Španija i Švedska, ekipa je zaključila da je ekonomska nesigurnost snažno povezana sa stepenom pretilosti.
Zemlje s višim nivoom sigurnosti posla i prihoda povezuju se s nižim nivoom pretilosti, rekli su naučnici. Offer također ističe da je pretilost počela poprimati velike razmjere u 1980-im, u vrijeme rasta tržišnog liberalizma u zemljama engleskog govornog područja.
Rast pretilosti u razvijenim društvima često se pripisivao sve većoj ponudi jeftine, dostupne, visokoenergetske brze hrane, pojavi poznatoj pod nazivom "fast food shock", ali je Offerova ekipa ocijenila da je egzistencijalna nesigurnost zbog ekonomskih utjecaja snažnija.
Offerovi su saradnici izračunali da dostupnost brze hrane ima upola manji učinak na prevalenciju pretilosti od posljedica ekonomske nesigurnosti. "Otkrili smo da nesigurnost najsnažnije utječe na stepen pretilosti", zaključili su naučnici u studiji.
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
