Otac Stephena Hawkinga u tajnim šiframa pisao o sinu: "Nema inicijative, slabo uči i gubi vjeru u fiziku"

Nova, dugo iščekivana i zvanično odobrena biografija pod nazivom "Hawking", autora Grahama Farmela, donosi potpuno novi, sirovi i iskreni uvid u život slavnog fizičara.

Knjiga, koju u septembru izdaje izdavačka kuća John Murray, nastala je na osnovu do sada neviđenih porodičnih dokumenata, pisama i dnevnika Hawkingovih roditelja koji su se čuvali u kući njegove sestre Mary.

Očevo razočarenje

Posebno su intrigantni dnevnici Franka Hawkinga, stručnjaka za tropske bolesti, koji je više od 60 godina bilježio svoje misli.

Kako bi osigurao privatnost od "neprijatelja ili lako ranjivih bliskih osoba", stariji Hawking je pisao u šiframa, koristeći grčki alfabet prilagođen engleskom jeziku.

Autor biografije Graham Farmelo uspio je dešifrovati više od 200.000 riječi koje se odnose na Stephenovo djetinjstvo, bolest, brakove i karijeru.

Zapisi iz 1961. godine otkrivaju oca koji je očajavao nad (ne)radom svog sina na Oxfordu.

"Malo smo zabrinuti zbog toga kako Stephen napreduje. Mota se po kući s malo inicijative i ne uči mnogo", zapisao je Frank Hawking, dodavši da je njegova supruga Isobel smatrala da Stephen pati od kompleksa inferiornosti u odnosu na oca.

U nastavku dodaje kako je Stephen izgubio vjeru u fiziku na Oxfordu, misleći da je inferiorna u odnosu na umjetnost.

"Velika je šteta ako je tako. U njegovim godinama imao sam goruću ambiciju da napredujem, i da sam samo imao upola njegovih prednosti, prošao bih mnogo bolje", napisao je Stephenov otac.

Suočavanje s bolešću

Dnevnici također osvjetljavaju emotivno razorne i mučne mjesece nakon što je Stephenu u 21. godini dijagnosticirana bolest motornih neurona (ALS), zbog koje su mu ljekari predviđali tek dvije godine života.

Frank Hawking se teško nosio s progresijom bolesti svoga sina. U zapisu iz 1967. godine, otac je ogolio dušu:

"Smatram da je to sporo i užasno iskustvo sa Stephenom. Sve je tako užasno sporo i dugo. A njegov govor je tako spor i teško ga je razumjeti da je razgovor vrlo težak. Jako mi ga je žao i učinit ću sve što mogu za njega. Ali ne uživam biti s njim."

Uprkos crnim prognozama i potpunoj paralizi zbog koje je kasnije mogao komunicirati samo putem računara Stephen Hawking je prkosio medicini i doživio 76 godina. Postao je svjetski fenomen, a njegova knjiga "Kratka historija vremena" prodata je u više od 13 miliona primjeraka.

"Moja očekivanja su svedena na nulu kada sam imao 21 godinu. Sve od tada je bio bonus", govorio je Hawking, ostavivši čovječanstvu legendarnu poruku: "Zapamtite da gledate gore u zvijezde, a ne dolje u svoja stopala. Budite znatiželjni. I koliko god život izgledao teško, uvijek postoji nešto što možete učiniti i u čemu možete uspjeti."

Biograf Graham Farmelo, inače dobitnik prestižne Costa nagrade za biografiju o Paulu Diracu (koji je bio Hawkingov lični heroj), za ovu knjigu je obavio razgovore s najbližim članovima porodice sestrama Mary i Philippu, prvom suprugom Jane te djecom Robertom, Lucy i Timom.

Izdavač John Murray opisuje ovu biografiju, koja izlazi 24. septembra, kao "definitivan portret izuzetnog života i intelekta" koji spaja naučnu genijalnost s duboko ljudskim, porodičnim dramama.