Fosili kostiju neandertalaca i drugih drevnih predaka homo sapiensa vrlo su rijetki pa su neki istraživači zaključili da su čovjekovi preci umirali mladi.
Kratak život navodno je bio i jedan od razloga nestanka čovjekovog rođaka prije 30.000 godina.
No, antropolog sa Univerziteta Washington u St. Louisu Erik Trinkaus ispitao je postojeće fosile i odredio smrtnost odraslih homo sapiensa i neandertalaca koji su u različitim dijelovima Evrope živjeli jedni uz druge približno 150.000 godina.
Trinkaus je uspio pronaći dovoljan broj fosila obiju grupa, odnosno odraslih neandertalaca i homo sapiensa između 20 i 40 godina i starijih od 40 godina.
On tvrdi da podudarnost dobi umiranja pokazuje da su pripadnici obiju grupa živjeli približno jednako dugo.
Ipak, vjerovatno viša stopa plodnosti i niža stopa smrtnosti u dječijoj dobi omogućili su homo sapiensu demografsku prednost, naglašava Trinkaus.
Transformacija frizerske industrije u BiH: Frizeri postaju menadžeri, a zanat ozbiljna investicija
