Naučnici uzgajaju minijaturne ljudske organe: Testiranje lijekova na životinjama odlazi u prošlost?

Naučnici će koristiti nakupine tkiva, poznate kao "organoidi", kako bi otkrili zašto se određene bolesti različito manifestuju kod različitih pacijenata. Ovo će im pomoći da precizno utvrde koji su tretmani najbolji za određene ljude, na osnovu specifične patologije koja je u osnovi njihovog zdravstvenog stanja.

Ovaj potez označava veliki odmak od tradicionalne upotrebe životinja kao modela za ljudske bolesti. Istraživači vjeruju da su testovi zasnovani direktno na ljudskim tkivima mnogo precizniji i pouzdaniji.

"To će imati ogroman utjecaj na broj korištenih životinja i način na koji ćemo u budućnosti razvijati nove lijekove", izjavio je Matthias Zilbauer, profesor gastroenterologije na Institutu za matične ćelije u Cambridgeu.

Istakao je da to ne znači da će testiranja na životinjama biti u potpunosti odbačena u bliskoj budućnosti, piše Guardian.

Naučnici već više od decenije uzgajaju nakupine ljudskih organa. Dosadašnja testiranja pokazala su da komadići tkiva manji od milimetra mogu vjerno odražavati ključne karakteristike organa u punoj veličini, uključujući njihovu reakciju na bolesti i lijekove.

Historijski gledano, više od 90 posto lijekova koji prođu testiranje na životinjama na kraju ne uspiju u kliničkim ispitivanjima na ljudima, što ozbiljno dovodi u pitanje vrijednost takvih testova.

"Mnoge ljudske bolesti se ili ne javljaju kod životinja ili se javljaju na potpuno drugačiji način. Želimo testove koji nam mogu reći koji tretmani djeluju kod kojih pacijenata, a miš nam to jednostavno ne može reći", objašnjava profesor Zilbauer.

Novi projekat će se provoditi u istraživačkom centru u Cambridgeu, a finansiran je sa 20 miliona funti od Vijeća za medicinska istraživanja. Cilj je stvoriti biblioteku standardiziranih organoida koji će biti dostupni akademskoj zajednici i farmaceutskoj industriji.

Prošle godine u Velikoj Britaniji provedeno je 2,54 miliona testiranja na životinjama (pad od 3,8% u odnosu na prethodnu godinu). Iako se u 90% slučajeva koriste miševi, pacovi, ribe i ptice, zabrinjava podatak da se u 1% slučajeva koriste posebno zaštićene vrste poput pasa, mačaka, konja i majmuna.