Novi dokazi
79

Naučnici u Etiopiji pronašli novu lobanju drevnog ljudskog pretka

L. K.
Foto: CMNH
Foto: CMNH
Istraživači su u Etiopiji otkrili skoro čitavu lobanju staru 3,8 miliona godina koja nalikuje lobanji čovjekolikih majmuna. Ovaj pronalazak poljuljao je teorije o tome kako su izgledali prvi ljudi.

Lobanja je pronađena u mjestu koje se zove Miro Dora, a koje se nalazi u Etiopiji. Pronašao ju je profesor Yohannes Haile-Selassie, koji kaže kako je odmah prepoznao ovaj fosil. Pripada vrsti Australopithecus anamensis koja se prvi put pojavila prije 4,2 miliona godina. Smatra se direktnim pretkom Australopithecusa afarensisa, vrste kojoj pripada skelet Lucy.

"Pomislio sam: 'O Bože, da li zaista vidim ono što mislim da vidim?', nakon čega sam skakao gore-dolje shvatajući da se dogodilo ono o čemu sam sanjao", kazao je Haile-Selassie za BBC.

Lucy je otkrivena 1974. godine i predstavljala je senzaciju u cijelom svijetu. Ime je dobila prema pjesmi "Lucy in the Sky With Diamonds", koja je svirala na mjestu gdje su boravili i istraživali naučnici. Lucy je prozvana prvim čovjekolikim majmunom koji je prohodao, te je privukla veliku pažnju javnosti.

Naučnici sada vjeruju da su Lucy i tek pronađena vrsta čovjekolikog majmuna živjeli u istom vremenskom periodu preko 100 hiljada godina. Ove dvije vrste su se razlikovale po prilagođavanju uslovima života u zajednici, ali su se držale u blizini dok ova, tek pronađena vrsta koja se naziva anamensis, nije izumrla. Do sada su od anamensisa imali samo čeljust i zube, te su istakli kako je odlično što sada imaju lice vrste o kojoj pričaju godinama.

"Dugo smo smatrali da je afarensis najstarija vrsta koja je evolvirala u čovjeka, ali sada više nismo u toj poziciji. Sada možemo pogledati unazad na sve vrste koje su postojale i istražiti koja je od njih mogla postati prvi čovjek", kaže Haile-Selassie.

Naposljetku, naučnici ističu kako je istina previše kompleksna, ali veoma interesantna. Ona govori o evoluciji "isprobavanja" različitih prototipa ljudskih predaka na različitim lokacijama dok neki od njih nisu povezali kako biti otporni i dovoljno inteligentni da izdrže pritisak koji sa sobom donose klimatske promjene, staništa i oskudica hrane - te dok se nisu razvili u ono što danas zovemo čovjek.