Naučnici tvrde da su pronašli DNK koji bi mogao pripadati Leonardu Da Vinciju, primijenili revolucionarnu tehniku
Naučnici su upozorili da su nalazi još preliminarni i da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se sa sigurnošću potvrdilo da genetski materijal zaista pripada Leonardu da Vinciju.
Rezultati su predstavljeni u obliku neobjavljene studije koja se nalazi na platformi bioRxiv, što znači da još nisu prošli punu naučnu recenziju. Istraživački tim naglašava da studija nudi tragove, a ne konačne zaključke, ali da istovremeno otvara vrata revolucionarnom pristupu proučavanja historije putem biologije.
Revolucionarna tehnika koju su osmislili naučnici može izvući DNK ljudi, biljaka, bakterija, gljivica, životinja, virusa i parazita iz voštanih pečata, drevnih pisama i iz samog papira.
"U stvari, predmeti za koje se nekada pretpostavljalo da su biološki tihi, otkriveni su kao živi otisci prstiju svog okruženja", navodi se u saopštenju za javnost Leonardo DNK projekta.
U novoj studiji istraživači su pažljivo uzeli bris s crteža pripisanog da Vinciju, izrađenog kredom i poznatog pod nazivom Sveto dijete. Korištenjem savremenih metoda uspjeli su izvući biološke informacije koje uključuju i ljudski DNK niske kvalitete.
Još uvijek nije poznato kome pripada pronađeni ljudski DNK. On bi mogao poticati od samog Leonarda, ali i od osoba koje su u stoljećima nakon njegovog života rukovale crtežom. Ipak, istraživači ističu da su u nekim uzorcima identificirani markeri Y-hromosoma, što ukazuje da genetski materijal potiče od muškarca. Analiza sugerira da je riječ o genetskoj lozi uobičajenoj u mediteranskoj regiji, posebno u centralnoj i južnoj Italiji, uključujući Toskanu - Leonardov zavičaj.
Dodatno ohrabrenje za tim predstavlja činjenica da su sličan zajednički signal Y-hromosoma pronašli i na drugim artefaktima povezanim s da Vincijem.
Istraživači sada planiraju uzeti briseve s drugih djela i predmeta za koje se pouzdano zna da su pripadali da Vinciju, kako bi dodatno uporedili rezultate. Konačni korak bit će poređenje dobijenih genetskih podataka s DNK potvrđenih živih potomaka njegove porodice.
Krajnji cilj projekta je ambiciozan, a to je potvrditi gdje se nalazi Leonardovo posljednje počivalište i rekonstruirati njegov stoljećima stari genom.
Već skoro deset godina naučnici rade na praćenju da Vincijeve krvne loze kroz ranije i kasnije generacije. Nedavno su identificirali nekoliko živih potomaka, kao i porodično stablo koje seže sve do 1331. godine. Iako se vjeruje da su Leonardovi posmrtni ostaci sahranjeni u maloj kapeli u dolini Loire u Francuskoj, dio historičara i dalje dovodi u pitanje da li je to njegovo stvarno posljednje počivalište. Paralelno s tim, istraživači iskopavaju porodičnu grobnicu da Vincijevih rođaka u Italiji kako bi pribavili dodatni genetski materijal.