{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava

Zaboravio si lozinku? Resetuj lozinku.


Unesite e-mail:


Naučnici potvrdili: Globalne temperature u 2018. godini bile su četvrte najveće u historiji

Klix.ba
6.2.2019. u 20:43
11
32
Naučnici potvrdili: Globalne temperature u 2018. godini bile su četvrte najveće u historiji
11
Naučnici potvrdili: Globalne temperature u 2018. godini bile su četvrte najveće u historiji
Ilustracija: Shutterstock
Globalne temperature u 2018. godini bile su četvrte najveće u historiji, potvrdili su naučnici dodajući da su proteklih pet godina najtoplije temperature otkako se vrše mjerenja.
Temperature su u 2018. godini na globalnom nivou bile više za 0,83 stepena Celzija nego prosječne temperature izmjerene u periodu između 1951. i 1980. godine, saopćeno je iz NASA-e i Nacionalne okeanska i atmosferske administracije (Noaa). To znači da su u 2018. godini prosječne temperature na globalnom nivou bile četvrte najveće od 1880. godine.

Posljednica je to klimatskih promjene koje su izazvane ljudskim djelovanjem, a zbog kojih dolazi do nepodnošljivih toplotnih valova, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uvjeta. Tako smo prošle godine svjedočili razornim uraganima na istočnoj obali SAD-a i ogromnim požarima koji su zahvatili Kaliforniju.

Požari u Grčkoj (Foto: EPA-EFE)
Požari u Grčkoj (Foto: EPA-EFE)


U Indiji je došlo do katastrofalnih poplava, na Filipinima do ogromnog tajfuna, a u Grčkoj i Švedskoj do smrtonosnih požara. Istovremeno, temperature izmjerene na Arktiku zapanjile su naučnike.

"2018. godina je bila iznimno topla i na vrhu je rastućeg trenda globalnog zagrijavanja. Utjecaj globalnog zagrijavanja već osjećamo na svakom koraku", rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Instituta za svemirske studije.

Svjetska meteorološka organizacija objavila je danas da je 2018. godina bila četvrta najtoplija godina u historiji. Najtoplija godina u historiji bila je 2016, a razlog je El Nino, globalni atmosfersko-okeanski fenomen koji zagrijava dijelove Tihog oceana i utječe na vremenske prilike širom svijeta.

Generalni sekretar WMO-a Petteri Taalas rekao je da ekstremni vremenski uvjeti u protekloj godini imali "razarajuće posljedice" za ljude, privredu i ekosisteme.

"Smanjenje emisija stakleničkih plinova i mjere prilagođavanja klimatskim promjenama trebaju biti glavni globalni prioritet", rekao je Taalas.

Ukoliko žele izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena, vlade se moraju suočiti s brojnim izazovima. Iz UN-a su prošle godine upozorili da svijet mora prepoloviti emisije stakleničkih plinova do 2030. godine kako bi se izbjeglo kršenje ograničenja utvrđenih Pariškim sporazumom o klimi.

Meteorolozi upozoravaju da bi granica povećanja temperature od 1,5 stepeni Celzija koja je dogovorena u Parizu mogla biti prekoračena mnogo prije nego su mnogi predvidjeli.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: